Čibukčić: Širenjem mreže daljinskog grijanja do manjeg zagađenja zraka

Kvalitet zraka u Sarajevu, prema podacima mjernih stanica, i danas je ocijenjen kao opasan za zdravlje ljudi, a glavni grad BiH godinama se nalazi među najzagađenijim u svijetu.

Fond za zaštitu okoliša FBiH aktivno radi na projektima koji bi efikasno utjecali na problem zagađenja zraka, kazao je za “Avaz” direktor Fuad Čibukčić.

Izrada studije

– Na osnovu inicijative predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića, Fond je prije tri godine podnio sve mjere i aktivnosti prvo na izradi studije izvodljivosti, a sada i idejnog projekta Toplovoda Sarajevo – Kakanj, čija će evaluacija i autorizacija biti gotova do kraja januara. Onda će se pristupiti izradi projektno-tehničke dokumentacije i definitivno krenuti u realizaciju tog projekta. To je najkrupnija mjera koja će dovesti do smanjenja zagađenja zraka, ne samo u Kantonu Sarajevo nego i u Zeničko-dobojskom kantonu – kazao je Čibukčić.

Između ostalog, time bi se pogasila brojna individualna ložišta i proširila mreža daljinskog zagrijavanja.

– Cijela naselja Šip, Kobilja Glava, Vogošća, oni koji nisu prikopčani na centralno grijanje mogli bi se prikopčati na Toplovod i time pogasiti individualna ložišta koja su najveći zagađivači u ovom trenutku, pored saobraćaja – istakao je Čibukčić.

Energetska efikasnost

Kao jednu od mjera za smanjenje zagađenosti zraka naveo je investiciju u zamjenu dizelskih motora u gradskom saobraćaju  onima na bioplin.

– Također, radimo na energetskoj efikasnosti utopljavanjem zgrada i time smanjujemo količinu energije koja je potrebna za zagrijavanje zgrada i time smanjujemo emisiju štetnih plinova – naveo je Čibukčić.

Neke od mjera kojima bi se znatno smanjila emisija štetnih plinova su i: zabrana prodaje uglja s nedozvoljenim procentom sumpora, zatim necertificiranih neadekvatnih kotlovnica i ložišta, daljinsko zagrijavanje, saobraćaj u pokretu, saobraćaj u mirovanju, starost vozila, prostorno planiranje, kogenerativno korištenje energenata, energetska efikasnost, utopljavanje zgrada u javnom i privatnom sektoru, ugradnja toplotnih pumpi, solarni paneli…

Inače, za provođenje ovih mjera nadležni su kantoni i općine.

– Fond svaki mjesec vraća 70 posto sredstava kantonima za zaštitu okoliša. Od 30 posto sredstava koja nama ostanu vršimo zaštitu vode, zemlje i zraka – kazao je Čibukčić.

Biznis.ba / Avaz