Cijeli svijet instalirao iste respiratore, Verlab ih nazvao neupotrebljivim

Naime, optužba o pranju novca  je teško održiva, jer su respiratori plaćeni budžetskim novcem, a ne novcem iz ilegalnih tokova, te je uz to posao rađen sa kineskom firmom u kojoj je većinski vlasnik država. Također, optužba o zloupotrebi službenog položaja je vjerovatno ključna greška Tužilaštva jer  Vlada po Zakonu o Vladi, odlučuje većinom glasova, a premijer je samo jedan od 17 članova. Sve odluke na Vladi FBiH donesene su jednoglasno, a isplatu je izvršilo ministarstvo finansija na čijem je čelu Jelka Miličević, koja je ujedno i komandantica Štaba civilne zaštite. Naknadnim sumnjičenjem direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandra Zolaka pale su i optužbe da se radi o organizovanoj grupi.

Nakon što su sve prethodno navedene sumnje pale, jedina preostala se ticala neispravnosti uređaja. Mada bi u tom slučaju posao Tužilaštva trebao doći na red tek ukoliko se za uređaje (u slučaju da su neispravni) ne bi mogao tražiti povrat novca.

Pokušaji instalacije u Goraždu i Sarajevu nisu prošli po planu, no to još uvijek ne znači da svi uređaji nisu ispravni.  Tvrdnju o neispravnosti i neupotrebljivosti u javnosti najrevnosnije kroz medije iznosi osnivač privatne laboratorije Verlab – Almir Badnjević. Posao je sebi priskrbio vjerovatno ranijim upornim tvrdnjama o neispravnosti uređaja i donošenjem zaključaka na osnovu viđenih kutija, pa osnivač Verlaba sebi sada nije mogao dozvoliti situaciju – Badnjević protiv Badnjevića.

Badnjeviću je posao dodjelila Federalna uprava civilne zaštite. On nam je potvrdio da je ugovor potpisan dan prije instalacije u Goraždu.

– Čini mi se prošli ponedjeljak, ovako nešto. U ponedjeljak je potpisan ugovor, a onda se u utorak tek išlo u Goražde, a u srijedu na KCUS, kaže Badnjević.

Interesantno je da Badnjević nikada u svojim medijskim istupima nije govorio o uređajima u RS-u. Pitali smo ga zašto to nije područje njegovog interesovanja obzirom da je laboratorija verifikovana od nadležne državne agencije, a i RS je dio države.

– Ok. Prvo, ako pogledate možda prije jedno petnaestak dana moje izjave na Facebooku, odnosno što sam pisao na stranici, vidjet ćete da sam između ostalog komentarisao nabavku 50 uređaja, čak i sliku stavio, ovih koji leže po Kliničkom centru u Banjaluci, koji su plaćeni sedam miliona i nešto maraka, i tako dalje. To je jedna stvar. A druga stvar, zašto nismo davali nikakve komentare vezano za zakonsku verifikaciju uređaja na području RS-a? Iz prostog razloga zato što tamo radi Metrolab laboratorija koja je također imenovana od strane Instituta za mjeriteljstvo, ali koja pokriva RS, a mi pokrivamo FBiH, kaže Badnjević.

Dodaje kako Verlab ne radi u stvari na području RS-a, nego na području FBiH, dok Metrolab iz Banjaluke radi na području RS-a.

– Baš sam komentarisao nedavno, kad smo vidjeli te aparate, kako stoji u kutijama 50 uređaja neiskorištenih, plaćenih, ovako nešto, sedam miliona ili nešto. Baš sam govorio kako je to strašno, kaže Badnjević.

Pravilnik o mjeriteljstvu u svom članu 3. pod tačkom D kaže da laboratorija ima obavezu zaštite poslovne povjerljivosti svih podataka kojima raspolaže u toku obavljanja svoje dužnosti. Badnjevića smo pitali je li prekršio ovu odredbu s obzirom da je u nizu medija još u toku procesa utvrđivanja ispravnosti iznosio tvrdnje kako su respiratori neupotrebljivi.

– E ovako. Znači. Što se tiče same zakonske verifikacije, odnosno tog pravilnika na koji ste se pozvali, odnosno to je pravilnik o samim imenovanim mjeriteljskim laboratorijama. Dakle, što se tiče same bolnice Goražde, ja nikakve, znači, detalje nisam rekao. Znači, prvo je, znači, direktorica bolnice rekla da uređaji nisu ispravni i rekla o čemu se radi. Pogledajte datume i vremena kad su date izjave. A nakon toga sam ja u stvari samo potvrdio i rekao da uređaji imaju sistemski kvar. Dakle, ja nikakav detalj o uređaju nisam rekao. Nakon toga, što se tiče Kliničkog centra u Sarajevu, ja sam u stvari odmah nakon toga otišao van BiH. Nisam uopće bio dakle tu. I prvo kad pogledate, da li na Klixu ili negdje, gospodin ovaj Roganović je dao kompletne detalje tačno sve šta se radi, gdje sam ja ponovno, znači, dao komentar, rekao, znači, samo da je riječ o sistemskoj greški u toj čitavoj priči. Tako da, ni o kakvim rezultatima mjerenja, znači, ne trebamo da govorimo o greškama, da ne trebamo da govorimo o ostalim stvarima. Međutim, apsolutno ni u kakvoj, znači, situaciji nismo niti jednu mi prvu informaciju rekli, niti bilo šta slično. Dakle. Što se tiče bolnice Goražde, možete popratiti datume, vrlo jednostavno je popratiti. I to je direktorica Kamenica dala prvo. A što se tiče, znači, Kliničkog centra u Sarajevu, u stvari kompletnu analizu o čemu se radilo i šta se radilo je rekla ova firma Roganovića. Dakle, mi uopšte nismo ni davali izjave bilo kakve s te strane, kaže Badnjević i dodaje:

– Čak smatram, s druge strane, pošto već pravite, ovaj, kako se zove, prilog, pretpostavljam neki s te strane, ovaj, da obavezno trebate staviti kako je Verlab pronašao grešku, ovaj, koja je mogla, ne daj Bože da je ostalo i otišlo na pacijente, ovaj, koštati glave svakog ko bi bio spojen na, znači, na same te uređaje, ne daj Bože. Znači, jer ljudi koji su već rekli da su instalirali, htjeli da puste te uređaje u korištenje, nisu primijetili takvu jednu stvar. I prije toga su instalirali uređaj u Kliničkom centru u Tuzli, identične takve uređaje koji su došli kroz donaciju, dakle. I, ovaj, i po njima je također to bilo, dakle, gdje se i tamo primijetilo, dakle, ovaj, isto tako sistemska greška. A s druge strane, da ne plašimo javnost, niti bilo šta slično da govorimo. Dakle, mi smo vrlo kulturno i profesionalno izišli i rekli samo da je riječ o sistemskoj greški, kaže Badnjević.

Dodaje da je primarni cilj sada da se otkloni problem i da se respiratori stave u upotrebu.

Ipak, još uvijek niko nije postavio pitanje pouzdanosti posla kojeg obavlja Badnjevićev Verlab koji je svoju stručnost nametnuo, ali ne i dokazao zahvaljujući upornim istupima u javnosti.  Isti respiratori se po tvrdnjama kineskog ambasadora koriste širom svijeta. Njih oko 28 hiljada je instalirano u EU i Aziji, pa bi svakako trebalo potražiti još poneko stručno mišljenje.

Biznis.ba