BiH

Edin Miljković, direktor “Regeneracije” Velika Kladuša: Želimo postati regionalni lideri

Autor: Biznis.ba
Edin Miljković, direktor “Regeneracije” Velika Kladuša: Želimo postati regionalni lideri

Kompanija “Regeneracija” iz Velike Kladuše osnovana je 2005. godine.

Osnovna djelatnost je proizvodnja i instaliranje uređaja za pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda i izrada vodovodnih sistema. Do danas je kompanija proširila svoju djelatnost na odvodnju puteva i mostova.

“Firma posjeduje i različite licence, za unutrašnji i vanjsku odvodnju cesta, unutrašnja i vanjska odvodnja objekata, odvodnja mostova u kojoj smo lideri u BiH. Lideri smo i po broju isporučenih separatora u BiH”, kaže direktor Edin Miljković i dodaje:

“Cilj nam je sada postati reginalni lider u našoj branši.”

Sjedište firme i proizvodni pogoni su u Velikoj Kladuši, imaju podružnicu u Sarajevu, a zapošljavaju 85 ljudi, od toga 17 visokoobrazovanih kadrova, od inženjera do doktora nauka.

Upravo je informacija da “Regeneracija” kreće u osvajanje tržišta Srbije i Crne Gore bila povod za razgovor.

“Registracija za crnogorsko tržište treba biti gotova do kraja šestog mjeseca, a do kraja godine i za tržište u Srbiji. Cilj nam je da pojačamo naše prisustvo na tom tržištu. To su potencijalno dobra tržišta, na kojima će trebati intenzivno raditi. S obzirom da smo uspostavili jako dobru infrastrukturu firme, mislim da će to ići puno lakše nego kada smo počinjali na tržištu BiH. Želimo u narednom periodu biti lideri u regionu kada je proizvodnja seperatora za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda u pitanju”.

Šta je ono što je najbitnije u ovom trenutku za dobro i uspješno poslovanje u vašoj branši kada je BiH u pitanju?

“Najbitnije, kao i u svakoj branši, jeste da zaživi pravna država u punom kapacitetu. Iz razloga što je BiH preko Instituta za standardizaciju BiH preuzela već dosta evropskih normi. Zadnjih godina smo se dosta primakli Evropi u tim zakonskim regulativama vezanim za kvalitetu materijala koji trebaju zadovoljavati evropske norme. Recimo, mi kada smo počeli 2005. sa radom, kada bi neko spomenuo ekologiju, mnogima je to bila sasvim nebitna priča i na neki način nemoguća misija. No, primijetimo veliki pomak iz godine u godinu. U svim segmentima”.

Šta nas je, da tako kažemo, natjeralo da se primičemo Evropi?

“Kroz sredstva koja plasiraju evropske banke, podignuta je visoko ljestvica, mora se sve uraditi po pravilima struke i važećim zakonskim regulativama. To je nešto zaista pozitivno. Samim time olakšan je rad i inspekcijama na terenu. Zaista se približavamo EU. Sada je puno lakše ocijeniti da li određeni proizvod zadovoljava potrebene karakteristike i određene norme i standarde”.

Koliko se zaista u stvarnosti, na terenu da tako kažemo, poštuju te evropske norme i regulative?

“Poštuju se. Jako puno. Najveći odmak su napravile JP Ceste FBiH i JP Autoceste FBiH. Pošto se njihovi projekti većinom finansiraju novcem iz Evrope, oni su kroz te projekte napravili veliki pomak, jer ti projekti moraju biti dosta dobro usklađeni sa evropskim normama. Ono što je također dobro, jeste to da recimo projektanti koji rade primjerice na autoputu, te iste norme i standarde primjenjuju i na druge projekte. Samim time i inspekcije u svom radu preuzimaju te norme.”

“Recimo, kroz saradnju Javnog preduzeća Autoceste FBiH sa evropskim bankama donijet je set uputa za projektovanje i građenje. Taj set uputa je prilagođen evropskim standardima koji se primjenjuju u Evropskoj uniji. Posebno bih istakao Pravilnik donesen početkom prošle godine na nivou Federacije BiH, a odnosi se na proizvode koji se ugrađuju u sisteme za oborinske i otpadne vode. Pravilnik je dosta toga dobrog napravio.”

“Kada se uvoze materijali, mora se znati koje određene norme, odnosno tehničku dokumentaciju moraju imatu. Mi znamo da se u BiH uvozi sve i svašta, iz raznih zemalja. Kod nas bi svako svašta prodavao, a najmanje odgovarao za to. Donošenjem tog Pravilnika olakšan je i rad inspekcijskim organima. Konkretno u našem slučaju, primjenjujući taj isti pravilnik, postali smo još konkurentiji u zemljama gdje izvozimo naše proizvode, posebno u zemljama Evropske unije i zemljama regiona.”

Je li primjena tog Pravilnika zaživjela u potpunosti?

“Poprilično. Dosta općina u BiH primjenjuje upravo taj Pravilnik prilikom izrade kanalizacionih mreža. Mi smo svoju proizvodnju uskladili s tim pravilnikom. Međutim, još uvijek ima zaobilaženja, da tako kažem. Primjerice, u “Vodovodu i kanalizaciji” Sarajevo najveća je opstrukcija tog Pravilnika. Dešava se da oni Pravilnik primjenjuju kada njima nešto odgovara, a izričito ne primjenjuju kada im ne odgovara.”

Na šta konkretno mislite?

“Konkretno, ugrađuju se recimo cijevi renomiranog evropskog proizvođača, poliesterske. Proizvodi ih jedna austrijska firma. Firma koja je na istom institutu radila ateste za cijevi na kojem je naša firma Regeneracija radila ateste za poliesterske šahtove. E sada nadležni u ViK-u kažu da se mogu koristiti njihove cijevi, ali ne mogu naši šahtovi. A, u pitanju su potpuno kompatibilni prozivodi, poliesterske cijevi i poliesterski šahtovi. No, u ViK-u uz ugradnju poliesterskih cijevi ugrađuju betonske šahtove. Rade veliku štetu. Ti spojevi nisu i ne mogu biti dobri, i onda naravno dolazi do isticanja vode i ispiranje tla iz šahtova, što naravno dovodi do propadanja cesta. Dolazi do isticanja kanalizacije i zagađivanja tla i okoliša”.

Očito je poštivanje propisa i pravila zapravo ključ kvalitetnog razvoja i u vašoj branši?

“Mi vidimo budućnost rada u BiH kroz poštivanje propisa. To je najbitnije. To je ključ ka napretka. Da ne radimo po pricipu za nekoga pravilnik i pravila vrijede, a za neke ne vrijede.”

Edukacija je veoma bitna

“Mi kao firma smo održali nekoliko edukacija u svim većim gradovima BiH, zajedno sa Institutom za standardizaciju BiH. U Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Travniku… gdje je na svakoj edukaciji bilo preko 100 prisutnih iz branše. Radimo te prezentacije da podignemo svijest kod ljudi koji su u branši, bilo da su projektanti, investitori, nadzorni ili inspekcije, da podignemo svijest o tome šta je to u Evropi i kod nas sve doneseno. Da na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije. Mogu se povezati sa Institutom za standardizaciju BiH koji je dosta kooperativan u davanju podataka u kojem pravcu treba ići i je li sve u skladu sa EU normama. Tim prezentacijama do sada je ukupno prisustvovalo preko 700 ljudi iz branše koji su mogli čuti šta se primjenjuje u BiH i u kojem pravcu da idu dalje.”

Ponosni na karatiste Regeneracije

“Regeneracija” kao i svaka uspješna firma, značajna sredstva izdvaja za kulturu i sport na području USK-a. Posebno su ponosni na Karate klub Regeneracija koji finansiraju.

“Karate klub Regeneracija je prošle godine proglašen najboljim klubom na USK. Najboljim trenerom je proglašen trener naših karatista. Karate klub Regeneracija ima i balkanske prvake. Imamo sjajan omladinski pogodn, preko 320 djece”, kaže Miljković.

Biznis.ba / Fokus.ba