Ekonomski savjet predsjednika Hrvatske: Ukidanje poreza moglo bi smanjiti dohodak stanovnika

Ekonomski savjet predsjednika Republike Hrvatske upozorio je danas kako bi ukidanje poreza moglo povećati cijene lokalnih usluga i time smanjiti dohodak stanovnika, saopćeno je iz predsjednikovog ureda.

"Ekonomski savjet predsjednika Republike Hrvatske analizirao je najavljene izmjene poreznih propisa. Tri su cilja vlade - povećanje životnog standarda, očuvanje privrednog rasta i osnaženje fiskalne autonomije općina i gradova,  ali Ekonomski savjet smatra da je nejasno kako će ti ciljevi moći biti ispunjeni", kaže se u saopćenju objavljenom nakon današnje sjednice Savjeta.

Na sjednici je sudjelovao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Ekonomski savjet, kako se navodi, prepoznaje važnost izbornih ciklusa u odlukama vlade, ali napominje kako kratkoročna politička dinamika ne bi smjela utjecati na dugoročne odnose u ekonomiji između države, poslodavaca i zaposlenika, navodi Hina.

S obzirom na kretanja profita i plaća u 2022. godini, ekonomski bi bilo razborito prepustiti povećanje plaća poslodavcima u 2023. godini,  jer bi efekti prelijevanja na opću razinu cijena bili amortizirani upravo većom dobiti iz prethodne godine, navodi se u priopćenju.

"Ideja ukidanja poreza ekonomski je nejasna, kao i sama ideja poticanja konkurencije među jedinicama lokalne samouprave", rekao je posebni savjetnik hrvatskog predsjednika za ekonomiju Velibor Mačić i dodao:

"Ako se pokušava istodobno osnažiti fiskalna autonomija općina i gradova, onda se postavlja pitanje gdje je oporezivanje turističkih renti i gdje je porez na imovinu koji je, uz porez, oblik postizanja zazivane fiskalne autonomije? Zbog nejasnih učinaka ukidanja poreza na odluke lokalnih vlasti, kao što je na primjer moguće povećanje cijena lokalnih usluga, moguće je da će raspoloživi dohodak stanovnika biti umanjen čime se dovodi u pitanje i prvi i drugi cilj".

U saopćenju se navodi i da je Ekonomski savjet izrazio bojazan kako bi porezne izmjene mogle dovesti do slabljenja ionako već ozbiljno narušene veze između doprinosa za penziono osiguranje i visine budućih penzija.

"Prijedlog dovodi u pitanje mogućnost povećanja doprinosa za drugi stup penzionog osiguranja u budućem razdoblju. Napominjemo kako je to temelj povećanja mirovina sadašnjih osiguranika te, još važnije, osnovna ideja penzione reforme iz 2001. godine", rekao je Mačić.

U odnosu na prošlu sjednicu Ekonomskog savjeta koja je održana u decembru prošle godine, nova očekivanja i projekcije predviđaju realnu stopu rasta BDP-a za 2023. godinu od oko dva posto, uz očekivanu stopu inflacije iznad sedam posto.

(Biznis.ba)