Svijet

Izvoz Kine potonuo više od 17 posto, koronavirus prijeti recesijom

Autor: Biznis.ba
Izvoz Kine potonuo više od 17 posto, koronavirus prijeti recesijom

Kineski izvoz pao je u prva dva mjeseca ove godine više od 17 posto, a pao je i uvoz jer je zdravstvena kriza zbog koronavirusa izazvala velike poremećaje u poslovnim operacijama, svjetskim nabavnim lancima i gospodarskim aktivnostima.

Tmuran izvještaj o vanjskoj trgovini Kine produbio je strahovanja da će se rast kineskog gospodarstva usporiti na najniže razine od 1990.-ih godina, a kako se koronavirus brzo širi svijetom, ojačala su i strahovanja od globalne recesije.

Prema podacima kineske carine, izvoz te zemlje pao je u prva dva mjeseca ove godine 17,2 posto, najviše od veljače prošle godine i više od 14 posto, koliko su očekivali analitičari Reutersa.

Uvoz je istodobno pao za 4 posto, nešto manje nego što se očekivalo.

Zbog toga je u siječnju i veljači Kina zabilježila trgovinski deficit od 7 milijardi dolara, dok su u anketi Reutersa analitičari očekivali suficit od 24 milijarde dolara.

Prije tjedan dana kineski zavod za statistiku (NBS) objavio da je indeks menadžera nabave (PMI) u veljači pao na rekordno niskih 35,7 bodova, s 50 bodova u siječnju.

To je znatno ispod razine od 50 bodova, koja ukazuje na rast ili pad aktivnosti, dok su analitičari u anketi Reutersa procjenjivali da će taj indeks skliznuti na 46 bodova.

Podindeks proizvodne aktivnosti pao je, također, na rekordno niske razine, kao i pokazatelj novih narudžbi.

Prvi pokazatelji udara koronavirusa

Svi ti loši podaci pružaju prvi službeni uvid u situaciju u kineskom gospodarstvu od izbijanja epidemije koronavirusa, od kojega je dosad u svijetu umrlo više od 3.450 ljudi, dok ih je više od 100.000 zaraženo.

Sasvim je jasno da će se u prvom tromjesečju rast kineskog gospodarstva oštro usporiti jer je brzo širenje koronavirusa od kraja siječnja prisililo vlasti na uvođenje ograničenja u prometu i stroge mjere javnog zdravstva, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost.

Zbog toga analitičari Nomure procjenjuju da bi kineski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu mogao zabilježiti rast od samo 2 posto na godišnjoj razini, znatno manje od 6 posto u prethodnom tromjesečju.

Analitičari Capital Economicsa još su pesimističniji, pa procjenjuju da će gospodarstvo u tekućem kvartalu zabilježiti pad na godišnjoj razini, po prvi put od 1990.-ih godina.

Kineske vlasti pozivaju lokalne vlasti, poduzetnike i radnike u manje pogođenim regijama da pokrenu poslovanje što je prije moguće, no taj proces ide sporo.

Analitičari Nomure procjenjuju da je samo oko 44 posto kineskih poduzeća u područjima koja su najviše pogođena koronavirusom ponovno pokrenulo proizvodnju, a oko 62 posto u cijeloj zemlji.

NBS je nedavno objavio i da je PMI indeks neproizvodne aktivnosti u veljači pao na rekordno niskih 29,6 bodova, s 54,1 boda mjesec dana prije.

To pokazuje da je oštro pala i aktivnost u uslužnom sektoru jer je širenje koronavirusa pogodilo mnoge uslužne sektore, uključujući transportni, zabavni i turistički, s obzirom da su mnogi javni događaji otkazani, a da se ljudi klone okupljanja na javnim mjestima.

Kina je već uvela niz poticajnih gospodarskih mjera, od smanjenja ključnih kamatnih stopa do ubrizgavanja svježe likvidnosti na financijska tržišta.

Očekuju se i nove mjere kako bi se ublažio udar koronavirusa na gospodarstvo.

Rastu strahovanja od globalne recesije

Međutim, analitičari procjenjuju da će udari na kinesku ponudu i potražnju negativno utjecati na globalne nabavne lance još mjesecima, dok zbog rasta broja zaraženih i umrlih od koronavirusa u drugim zemljama svijeta jačaju strahovanja od duljeg razdoblja usporavanja rasta gospodarstava, pa čak i recesije.

Nedostatak vitalnih dijelova i komponenti iz Kine koštao je prošloga mjeseca druge zemlje i njihove industrije oko 50 milijardi dolara, procjenjuje agencija Ujedinjenih nacija.

Slabljenje kineskog gospodarstva moglo bi imati znatan utjecaj na globalno gospodarstvo, s obzirom da kinesko gospodarstvo čini oko 17 posto globalnoga.

„Nema sumnje da će širenje koronavirusa značajno usporiti rast globalnog gospodarstva u ovom tromjesečju, pa mi zapravo očekujemo rijedak nerecesijski pad bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, kaže Joseph Lupton, ekonomist u JPMorgan banci.

Dodaje da je, prema istraživanju te banke, PMI indeks aktivnosti u cjelokupnoj industriji u veljači pao za 6,1 postotni bod, što je rekordan pad na mjesečnoj razini u povijesti, i to na 46,1 bod, najnižu razinu od svibnja 2009. godine.

Japan je već na rubu recesije, s obzirom da je u posljednjem lanjskom tromjesečju njegovo gospodarstvo palo 6,3 posto na godišnjoj razini, a gotovo je sigurno da će treće po veličini svjetsko gospodarstvo pasti i u tekućem tromjesečju.

Ni američko, najveće svjetsko gospodarstvo, neće ostati pošteđeno, smatraju analitičari Goldman Sachsa, koji su nedavno smanjili procjenu rasta tamošnjeg BDP-a u prvom tromjesečju s prethodnih 1,4 na 1,2 posto.

Bilo bi to oštro usporavanje, s obzirom da je u prošloj godini američko gospodarstvo poraslo 2,3 posto.

„Rizici su povećani dok se širenje virusa ne zaustavi. Sve više kompanija upozorava da bi mogle smanjiti proizvodnju, ako se poremećaj nabavnih lanaca nastavi i u drugom tromjesečju”, poručuju analitičari Goldman Sachsa.

Rizici dodatno rastu

Sa širenjem koronavirusa izvan Kine rizici po gospodarstva dodatnu rastu.

Prema podacima Reutersa, virus se proširio na više od 90 zemalja i područja u svijetu, pri čemu je sve više umrlih, ponajviše u Iranu, Južnoj Koreji i Italiji.

Epidemija u Italiji umrtvila je sjeverni, najbogatiji dio zemlje, pa je velika vjerojatnost da će ionako usporeno gospodarstvo upasti u recesiju.

Njemačkom gospodarstvu, koje uvelike ovisi o izvozu i već neko vrijeme stagnira, također prijeti slabljenje.

Pogođeno je i južnokorejsko gospodarstvo, dok je singapurska vlada već smanjila procjene rasta svojeg gospodarstva.

Isto su učinile i tajlandske te malezijske vlasti, a gotovo je sigurno da će biti pogođen i Brazil, s obzirom da uvelike ovisi o kineskom tržištu, njegovom najvećem trgovinskom partneru.

I u nizu drugih zemalja snažno su pogođeni turizam, nabavni lanci i proizvodna aktivnost, pa analitičari nestrpljivo čekaju službene makroekonomske podatke za protekli mjesec kako bi dobili jasniji uvid u gospodarske posljedice širenja koronavirusa.

Epidemija koronavirusa srezat će globalni bruto domaći proizvod (BDP) za 0,1 do 0,4 posto i značajno će utjecati na azijska gospodarstva u razvoju zbog slabije domaće potražnje, slabijeg turizma i trgovine te lošije proizvodne povezanosti i poremećaja u opskrbi, objavila je ovih dana Azijska razvojna banka (ADB).

Prema ADB-ovoj analizi, globalni utjecaj kretat će se u rasponu od 77 milijardi do 347 milijardi dolara, odnosno u visini 0,1 odnosno 0,4 posto globalnog BDP-a.

"Koronavirus donosi puno nepoznanica, uključujući i utjecaj na gospodarstva", poručio je ADB.

Poticajne mjere

U međuvremenu, vlasti najvećih zemalja svijeta i središnje banke najavljuju ili uvode poticajne gospodarske mjere.

Prošloga je tjedna američka središnja banka smanjila ključnu kamatnu stopu za 0,5 postotnih bodova, u raspon od 1 do 1,25 posto.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je nakon izvanredne sjednice da američko gospodarstvo ostaje snažno, ali da bi širenje koronavirusa moglo u idućem razdoblju izazvati usporavanje rasta.

No, potez Feda nije umirio svjetska financijska tržišta. Naprotiv, čak je produbio zabrinutosti jer Fed još od financijske krize 2008. godine nije smanjio kamate izvan redovnih sjednica.

„Fedovo smanjenje kamata dva tjedna prije redovne sjednice njegovih čelnika ukazuje na određenu razinu panike. Svi smo zabrinuti dok čekamo pokazatelje koliko je koronavirus utjecao na gospodarstvo“, kaže Oliver Pursche, strateg u tvrtki Bruderman Asset Management.

S obzirom na slabljenje gospodarske aktivnosti i upozorenja mnogih kompanija da će im zbog širenja koronavirusa poslovanje biti slabije nego što se planiralo, očekuje se da će najveće središnje banke u svijetu pratiti američku.

Australska središnja banka već je prije smanjila ključne kamate, a to je učinila i kanadska.

Poticajne mjere najavile su i japanske monetarne vlasti, a ulagači očekuju da će i Europska središnja banka (ECB) ići tim putem.

U petak su ministri financija i čelnici središnjih banaka skupine G20 najvećih gospodarstava svijeta obećali da će poduzeti odgovarajuće fiskalne i monetarne mjere kako bi zaštitili rast globalnog gospodarstva od udara koronavirusa.

U zajedničkom izvješću financijski čelnici G20 pozdravili su dosad uvedene poticajne gospodarske mjere i poručili da su planovi za podršku gospodarstvima u izradi.

„Spremni smo poduzeti daljnje akcije, uključujući fiskalne i monetarne mjere, kako bi pružili odgovarajuću pomoć u obrani od virusa, podržali gospodarstva u toj fazi i ojačali otpornost financijskog sustava”, poručila je skupina G20.

(Hina)