Najveći privredni pad SAD-a od Drugog svjetskog rata

Bruto-domaći proizvod (BDP) SAD-a je zbog pandemije korona virusa koja je počela prije deset mjeseci, u 2020. godini opao za 3,5 posto, što je najveći pad još od 1946. kada je zbog Drugog svjetskog rata minus bio 11,6 posto.

To je i prvi godišnji pad poslije više od deset godina, od Svjetske ekonomske krize 2007-2009. godine (minus 2,5 posto), od kada je do prošle godine potrajao najduži neprekinuti period rasta privrede SAD-a ikada do sada.

Gubitku BDP-a od 3,5 posto u prošloj godini, koji je posljedica recesije, prethodio je rast od 2,2 posto u 2019. godini. Od tada su, tokom pandemije, milioni Amerikanaca ostali bez posla, naročito u uslužnim djelatnostima i aviosaobraćaju.

Drastično se kolebajući od minus pet posto po godišnjoj stopi u prvom prošlogodišnjem kvartalu, preko slobodnog pada u minus od 31,4 posto u drugom, zatim preko skoka od rekordnih 33,4 posto u trećem kvartalu, u posljednjem tromjesečju 2020. godine američki BDP je porastao samo četiri posto, a izgledi za ovu, 2021. godinu i dalje su magloviti – u velikom su rasponu od plus dva do rasta i većeg od pet posto, zavisno od analitičara.

Ekonomisti upozoravaju da održivog oporavka vjerovatno neće biti dok vakcinisanje ne smiri epidemiju i oporavi stanovništvo i dok se nova državna novčana pomoć od 1.900 milijardi dolara, uz prošlogodišnjih 900 milijardi, ne proširi na cijelu privredu, što će vjerovatno potrajati mjesecima.

Vlada je danas objavila i da je broj prijava za pomoć nezaposlenima prošle sedmice iznosio čak 847.000, što je dokaz da kompanije zbog pandemije nastavljaju da ukidaju radna mjesta. Prije početka epidemije u martu, broj tih prijava nije nikad bio veći od 700.000 sedmično, čak ni u vrijeme Svjetske ekonomske krize.

Ipak, ekonomisti ističu rast na berzi (njujorški indeks „S and P 500“ je 2020. porastao za 16 posto) kao pouzdan znak kretanja na bolje jer su investitori uvijek okrenuti očekivanoj, budućoj zaradi. Oni su zato i prošle godine, mada je privreda tonula, ulagali novac u nju, očekujući njen oporavak kada stignu vakcine i državna pomoć što će povećati profit, posebno kompanija visoke tehnologije koje su 2020. predvodile razvoj.

Od početka pandemije u martu prošle godine hiljade preduzeća su zatvorene, gotovo 10 miliona ljudi u SAD-u je ostalo bez posla, a više od 400.000 je umrlo od virusa.

Vladin izvještaj je pokazao da se potrošnja potrošača, koja čini oko 70 posto obrta privrede, naglo usporila u posljednjem kvartalu 2020. na 2,5 posto godišnjeg rasta, dok je u kvartalu jul-septembar porasla 41 posto.

Umjesto te potrošnje, ekonomiju su zato u posljednjem kvartalu djelimično predvodile poslovne investicije i stanovanje koje je protekle godine imalo sjajne rezultate koji su bili posljedica rekordno niske stope na hipotekarne kredite i potražnje za više prostora za domaćinstva. Stanovanje je pred kraj 2020. raslo po vrtoglavoj godišnjoj stopi od 33,5 posto, a poslovna ulaganja po stopi od 13,8 procenata.

Međutim, državna potrošnja je u posljednjem kvartalu 2020. opala po stopi od 1,2 posto. Vlasti federalnih država i lokalne vlasti počele su da otpuštaju osoblje zbog pada poreskih prihoda.

Izvještaj o BDP-u pokazao je da je bivši predsjednik Donald Trump okončao svoje predsjedavanje prosječnim godišnjim dobicima od jedan posto tokom svoje četiri godine, što je niže od 1,6 posto godišnjeg rasta BDP-a tokom Obamine administracije, perioda koji je također uključivao recesiju.

 

Biznis.ba / FENA