Novalić: Bespotrebna panika, zakone podržala struka - rasterećuju privredu

Fokus četvrtog Facebook livea premijera FBiH Fadila Novalića večeras je bio na zakonima o porezu na dohodak i doprinosima.

Na početku obraćanja, Novalić je podsjetio da smo ovih dana svi svjedoci žestoke polemike vezano za ova dva zakona koje je Vlada FBiH u parlamentarnu proceduru uputila još 2018. godine.

Prethodno su, pojašnjava premijer, prošli sve neophodne procedure - i javnu, ali i stručnu raspravu.

Ovi su zakoni, za koje Novalić kaže da su korak ka pravičnijem društvu, na sjednici Vlade FBiH usvojeni jednoglasno, a dobili su podršku i od ministara iz SBB-a, i HDZ-a, i NiP-a i SDA.

- Dakle, usvojeni su jednoglasno, a radili su ih najeminentniji stručnjaci, Ministarstvo finansija i akademska zajednica. A u njihovom kreiranju učestvovala je i međunarodna zajednica - rekao je Novalić.

Razlozi za donošenje novih rješenja, kako je naveo, bili su zastarjeli zakoni koji definišu te oblasti, a koji potiču iz bivše nam države i nisu prilagođeni današnjem vremenu.

- Promijenila se država, promijenilo se vlasništvo, promijenilo se uređenje i oni su danas potpuno nefunkcionalni - kaže Novalić.

Ove zakone, nastavlja premijer, Hrvatska je promijenila prije petnaestak, Srbija prije 10, a entitet RS prije sedam godina.

- Mi smo jedina ekonomska teritorija u cijelom svijetu koja ima ovaj vid iskazivanja i ubiranja obaveza po osnovu ova dva zakona - napominje Novalić.

U Vladi FBiH obradovani su činjenicom, ističe premijer, da se u ovu problematiku uključila i struka, ne samo i njihovom kreiranju, nego i verbalnom podrškom posljednjih dana i izjavama da su ovi zakoni prijeko potrebni.

- Raduje me da je profesor Anto Domazet dao pozitivne ocjene ovim zakonima, a ukoliko ostatak struke ima neka konstruktivna rješenja, mi smo apsolutno spremni da je saslušamo. Na prvom mjestu, predloženo rješenje omogućava poslodavcima da povećaju minimalne i sve druge plate. U osnovi se radi o rasterećenju privrede. Uređujemo oblasti poput ugovora o djelu, koji su u našem društvu svojevrsna zamjena za redovno i regularno zapošljavanje - objasnio je Novalić.

Iznio je podatak da u FBiH ima 532.000 uposlenih i 250.000 ugovora o djelu. To, napominje premijer, govori da nešto nije uredu s tom oblašću.

- Svima je poznato da ugovori o djelu imaju vrlo malo opterećenje i da se na određen način preko toga zaobilaze zapošljavanje i uplata poreza - dodaje federalni premijer.

Naglašava da je u fokus interesa javnosti neopravdano došlo porodično naslijeđe, jer je to kantonalna nadležnost - Vlada FBiH i FBiH općenito nemaju nikakvu ustavnu nadležnost nad tim pitanjem.

- Mi smo se samo jednim članom isključili i rekli da se na to ne plaća porez na dohodak, jer to je uređeno kantonalnim zakonima. Zaista je bespotrebno dignuta panika, to ovaj zakon uopće ne obrađuje - konstatuje Novalić.

Predloženi Zakon o porezu na dohodak, pojašnjava, od 2018. godine dostupan je javnosti na web stranici Parlamenta FBiH, a od skoro i na web stranici Vlade FBiH, uz analize šta on konkretno znači za različite nivoe vlasti.

- U njemu je definisano kako utiče na kantone, na općine i na prihode FBiH. Razvijeni su svi mehanizmi da se pokaže i javnosti i stručnoj javnosti da je taj zakon jako koristan - kazao je Novalić.

Nakon što je obrazložio spomenuta zakonska rješenja, Novalić je odgovarao na pitanja građana kojih je i ovaj put, kao uostalom i do sada, pristigao veliki broj. A uglavnom se odnose na naslijeđe, štednju, ugovore o djelu, doprinose i dohodak, te freelancere.

Kada je u pitanju naslijeđe, ponovio je da je ta oblast već desetine godina regulisana kantonalnim, a ne federalnim zakonima.

- U Kantonu Sarajevo, naprimjer, zakon se odnosi na promet nekretnina i porez na naslijeđe i poklone. Takve zakone imaju svi kantoni i relativno različito uređuju tu oblast. Međutim, u jednom se slažu svi - prvi nasljedni red s oca na sina i na kćer - nije oporeziv.

Ostala nasljeđivanja su oporeziva, vrlo različito: u Sarajevu 8%, u HNK 5% (s tim što su svi učesnici u naslijeđu oslobođeni poreza)... - kazao je Novalić.

I u oblasti štednje, kaže, pojavile su se određene neistine: "Mi smo ovdje samo jednim članom rekli da porez na štednju ne postoji, dakle ne oporezujemo kamate na štednju".

- Mi u FBiH imamo izrazito veliku štednju, 15 milijardi KM, i to je dobro. Ali ja bih više volio da te štediše investiraju i na taj način stvaraju nova radna mjesta, nove prihode i neke nove mogućnosti za povećanje penzija, uposlenosti, plata itd. Uglavnom, mi kamate na štednju ne oporezujemo - jasan je premijer.

Kada su u pitanju ugovori o djelu, Novalić je ponovio da ih je u FBiH oko 250.000 te da se njima obrću jako veliki iznosi.

- Vi znate da je to sad oporezivo: 10+6+4. Ali to nije puno i izađe oko 20%. A redovno oporezivanje po osnovu doprinosa je 70%. Znatno je jeftinije čovjeka angažovati po ugovoru o djelu nego ga zaposliti - potcrtava premijer.

No, problem je u tome što ti radnici koji su angažovani po osnovu ugovora o djelu, nastavlja, nakon godina rada, ukoliko nigdje drugo nisu zaposleni, nemaju niti penzionog, niti zdravstvenog osiguranja - "gdje si bio - nigdje, šta si radio - ništa".

- To je svojevrsno izrabljivanje ljudi. I mi smo to sad oporezovali isto kao i zaposlene. Nemamo ništa protiv ugovora o djelu, ali ukoliko vas neko zaposli po ugovoru o djelu, umjesto stalnog zapošljenja, mora platiti kompletne obaveze, ali će taj uposlenik imati i zdravstveno osiguranje i PIO, i imat će zaštitu od nezaposlenosti, a do sad to nije imao - ističe Novalić.

Biznis.ba