Odluka koja daje šansu milionima

“Trenutno u SAD ima oko 40 miliona pušača, pa je komunikacija prema toj grupi od ogromne važnosti. Jer ne samo da oni sada imaju pristup boljoj alternativi već i jasne informacije”, izjavila je Moira Gilchrist, potpredsjednica kompanije Philip Morris za naučnu i javnu komunikaciju na nedavno održanom Global Nicotin Tobacco Forumu, a povodom odluke Američke agencije za hranu i lijekove da IQOS klasificira kao proizvod modificiranog rizika.

Danas, kada više nego ikada prije u modernoj historiji, zdravstvene rizike posmatramo kroz milione, alarmantnost ove brojke dovoljno je posmatrati kroz poređenje sa aktuelnom pandemijom korona virusa. Broj zaraženih novim virusom u SAD iz dana u dan raste, odavno je prešao sedam miliona, ali je sa druge strane daleko od broja odraslih Amerikanaca koji puše. Iako je pušenje lična odluka i svako ko se odluči zapaliti cigaretu, svojevoljno pristaje na rizike koje ovaj porok nosi,njegove pandemijske razmjere ne treba zanemariti, dugoročno.

Isto tako, kako su posljedice ovog problema dugoročne, dugoročno se radilo i radi na pronalasku rješenja koje će štetu koju cigarete nanose smanjiti. O dugoročnosti i složenosti tog procesa i potrage za rješenjem najbolje svjedoči podatak da je Američka agencija za hranu i lijekove, poslije više od četiri godine proučavanja milion strana naučne dokumentacije, IQOS, prvi uređaj baziran na tehnologiji zagrijavanja duhana, klasificirala kao proizvod modificiranog rizika. “Potpuni prelazak sa klasičnih cigareta na IQOS umanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama”,izjavila je ova agencija u istorijskoj odluci u julu ove godine.

Iako je ovo odluka koja ima snagu samo u SAD, za preko milijardu pušača u cijelom svijetu ona je od ogromnog značaja. Prvenstveno jer sve odluke ovog tijela nerijetko imaju univerzalnu važnost zbog rigoroznog procesa i metodologije koje moraju proći. U stogodišnjoj historiji FDA-a, IQOS predstavlja tek drugi duhanski proizvod koji je klasificiran kao proizvod “modificiranog rizika”, a prvi elektronski.

Premda su naučni krugovi najveći protivnici duhanske industrije i najveći zagovornici prestanka pušenja, danas su i oni svjesni da kada su cigarete u pitanju, pristup koji se kolokvijalno naziva „prestani ili umri“ („quit or die“) ne daje rezultate, jer prema važećim statistikama, od početka uvođenja strogih mjera borbe protiv pušenja, broj pušača se smanjio samo za 4%. Da provjerene i pouzdane alternative trebajubiti dio dijaloga i rješenja, nedavno je prokomentarisao i Ken Warner, dekan emeritus Škole za javno zdravstvo pri Michigenskom univerzitetu. “Proizvod (IQOS) može smanjiti rizik za pojedince pušače ako im može pomoći da se odviknu od klasičnih cigareta, a zatim i da potpuno prestanu”, zaključio je on nakon pomenute odluke FDA-a.

Ono što je posebno ohrabrujuće za sve one koji se ne žele odreći duhanskih i nikotinskih proizvoda, je to što je FDA uz odluku izrazila i očekivanje “da se od budućih studija može očekivati potvrda mjerljivog umanjenja teških oboljenja i smrtnosti kod korisnika ovih duhanskih proizvoda”.

Za razliku od aktuelne borbe sa korona virusom koji je sprint trka sa vremenom, borba za budućnost bez duhanskog dima je maraton. I taj maraton traje već 15 godina. Toliko dugo kompanija Philip Morris radi na razvoju nove generacije bezdimnih uređaja, koji će pušačima koji ne žele ostaviti cigarete ponuditi manje štetnu alternativu. U tom maratonu, ova odluka Američke agencija za hranu i lijekove predstavlja onaj prelomni momenat tokom trke, onaj momenat kada vam ključni arbitar da signal da se takmičite po pravilima, i da je pravo vrijeme da ubrzate i istrčitetaj maraton što prije.

 

Biznis.ba