Preživljavanje pomoću kredita

Ukupna zaduženost građana prema podacima Agencije za bankarstvo RS je veća od tri milijarde KM, a građani su dizali i sve više kredita.

Prema strukturi kredita, najveći procenat zauzimaju nenamjenski gotovinski krediti, čak 88 odsto od ukupnih kredita za opštu potrošnju, te su i oni imali stopu rasta od pet odsto.

S obzirom na to da pri uzimanju nenamjenskog kredita banke ne vrše kontrolu trošenja sredstava i građanin tako sam određuje kako će tim sredstvima raspolagati, jasno nam pokazuje da su kućni budžeti naših građana istrošeni ili su na izmaku, te da su najvjerovatnije te kredite uzimali kako bi preživjeli.

Njih, inače, nije spriječila ni veća kamatna stopa prilikom davanja ovakvih kredita nego kod onih namjenskih.

Analitičari kažu da su kod nas dominantne dvije grupe klijenata, privreda i stanovništvo. Ističu da je normalno da rastu kreditna zaduženja ukoliko rastu privreda i stanovništvo.

Međutim, kod nas je evidentno da se broj stanovništva smanjuje, jer imamo sve veću razliku između nataliteta i mortaliteta, te je sve veći trend odlaska građana sa naših prostora, pa ne ostaje mi ništa drugo nego da pretpostavim da se ono stanovništvo koje ostaje sve više zadužuje, i da će biti sve više i više zaduženo, za razliku od onih koji su napustili opsege granica BiH.

Povećana je i štednja građana, koja je zaključno sa prvom polovinom godine iznosila više od tri milijarde KM, od koje se najveći dio odnosi na oročenu štednju, te je ona za razliku od 2008. godine porasla za oko četiri puta, kada je iznosila 773 miliona KM. Očigledno je da su klasne razlike sve veće, dok jedan dio građana štedi novac i dok je ta štednja sve veća - ostali se sve više zadužuju i krpe kraj s krajem.

Piše: Goran Lajić