Tajvan - bili su među najsiromašnijima na svijetu, a danas su ekonomsko čudo

Tajvan, jedan od Azijskih tigrova, sredinom 50-ih godina prošloga stoljeća bio je među najsiromašnijim područjima svijeta, s BDP-om od samo 200 dolara po stanovniku. U drugoj polovici 20. stoljeća taj se otok, površine otprilike kao Nizozemska, transformirao u snažno industrijsko središte uz BDP po stanovniku otprilike na razini Njemačke.

Snažan ekonomski rast

source: tradingeconomics.com

Ekonomski razvoj Tajvana bio je sličan kao i u ostalim uspješnim azijskim ekonomijama. Odvijao se u nekoliko faza, od u početku radno intenzivne industrije pa do visokih tehnologija. Kako Tajvan nema prirodnih bogatstava poput nafte, poljoprivredne zemlje ili rudača, najvažniji resurs im je ljudski kapital - vrijedni ljudi koji su u nekoliko desetljeća stvorili ekonomsko čudo.

Tijekom 50-ih godina, u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, kada je Tajvan bio među najsiromašnijim zemljama na svijetu, prioritet je bio proizvodnja hrane i ekonomska stabilizacija. U tom razdoblju dobili su i značajnu ekonomsku pomoć SAD-a koja se procjenjuje na preko 6 posto tadašnjeg BDP-a. Krenuo je i razvoj prvih radno intenzivnih industrija čiji proizvodi su postupno zamjenjivali uvoznu robu.

Rast broja stanovnika

source: tradingeconomics.com

U sljedećem desetljeću naglasak je stavljen na promociju radno intenzivne industrije kao izvoznika koja je bila vrlo konkurentna zbog jeftine radne snage te se krenulo u osvajanje inozemnih tržišta. Sredinom 60-ih donesen je i poseban zakon za poticanje investicija te je uspostavljena i prva izvozna industrijska zona. Izvoz je snažno rastao te je postao motor ekonomskog rasta. Tijekom 70-ih razvija se kapitalno intenzivna industrija, proizvodi postaju sofisticiraniji te industrija postaje manje ovisna o uvoznim poluproizvodima.

Početkom 80-ih Tajvan ima snažan rast suficita u međunarodnoj trgovini. Liberalizacija i internacionalizacija ekonomije postaju temelji budućeg razvoja te kreće razvoj naprednijih industrija - proizvodnja elektronike, strojeva…

Niska nezaposlenost

source: tradingeconomics.com

Tajvanska ekonomija je tijekom 90-ih ušla u zrelu fazu razvoja, BDP je premašio 10 tisuća dolara po stanovniku te su krenuli u veće infrastrukturne projekte kako bi dodatno poboljšali životni standard. Realizirana su velika ulaganja u javni prijevoz, autoceste i sličnu javnu infrastrukturu te zaštitu okoliša. Usprkos azijskoj financijskoj krizi, ekonomija Tajvana je u tom desetljeću u prosjeku rasla po stopi od preko šest posto godišnje, piše Index.

Snažan rast izvoza

source: tradingeconomics.com

10 najvećih tajvanskih izvoznika po prihodu od prodaje:

1. Hon Hai Precision: 135,2 milijarde dolara

2. Pegatron: 35,9 milijardi dolara
3. Taiwan Semiconductor: 29,4 milijarde dolara
4. Quanta Computer: 27,7 milijardi dolara
5. AU Optronics: 10,2 milijarde dolara
6. Formosa Chemicals: 9,9 milijardi dolara
7. China Steel: 9,1 milijardi dolara
8. Nan Ya Plastics: 8,5 milijardi dolara
9. Chunghwa Telecom: 7,1 milijardi dolara,
10. Far Eastern New Century: 6,7 milijardi dolara

Biznis.ba