Unaprjeđenje suradnje INZ i Malak Farme za kvalitetnu organsku proizvodnju

Predstavnici Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Zenica, na poziv Uprave Malak farme, upriličili su sastanak i informiranje o mogućnostima, kapacitetima i potrebama unaprjeđenja i razvoja svih vidova saradnje.

Kako ističe direktor Farme Nedžmin Begić, u proizvodne, prerađivačke i turističke kapacitete na toj lokaciji uloženo je deset miliona KM, a trenutno je zaposleno 55 osoba, uz stotine kooperanata, povremenih saradnika i angažiranih osoba. Sve to je dio ukupne investicije Malak grupe u vrijednosti oko 100 miliona KM, koja sadrži i pogon drvne industrije u Donjem Vakufu sa više od 220 radnika, te hotelsko-turističke kapacitete u Sarajevu.

- Kad smo krenuli, naš strateški cilj je bio da pokrenemo ljude na selu. Da shvate da mogu živjeti od svog rada, da mladi ne moraju ići trbuhom za kruhom i da mogu pristojno živjeti od svog rada. Trenutno imamo 76 kooperanata koji po našim standardima i samo za nas proizvode mlijeko, voće, od čega pripremamo pekmeze i druge proizvode. Osamdeset posto ulaganja, ljudskog i tehničkog, kapaciteta Farme posvećeno je proizvodnji, a turizam i posjeta Farmi se stvorila kao želja ljudi - kaže Begić.

Higijena i zdravstvena ispravnost hrane nulti su prioritet, a vlasnik i menadžment su odlučili da sve proizvedeno na, oko i za farmu ne smije sadržavati hemijske aditive, GMO sastojke a mora proći najstrože lične i svjetske standarde i certifikate.

- Investirali smo 215 hiljada KM u dovođenje vodovoda, nehlorisanu pitku vodu koristimo u plastenicima, a više od 800 hiljada KM u mljekaru. To je primjer koliko pazimo na svaki segment proizvodnje - kaže Begić.

Predstavnici Instituta i čelni ljudi Farme suglasni su da je zdravstvena ispravnost hrane, pogotovo u tako složenim i zatvorenim procesima od stvaranja do trpeze, osjetljiva tema kojoj se mora pristupiti s maksimalnom pažnjom i oprezom.

S druge strane, upravo Malak farma je pravi i originalni "recept" za Strategiju ruralnog razvoja i koncept približavanja kapaciteta bosanskohercegovačkog sela onom što treba i može biti "dobitna kombinacija" i prepoznatljiv brend naše domovine, kad se radi o približavanju evropskim standardima i potrebama.

- Standardizacija proizvodnje radi razvoja, ali i siguran partner koji zna šta hoće, primjer su kako ići naprijed. Ovdje smo se uvjerili da je vizija ulagača i menadžmenta dala nadu proizvođačima, koji osokoljeni korektnim partnerom ulažu is ami, proširuju kooperantske kapacitete i vide perspektivu u onome što rade - ističe direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) Senad Huseinagić.

Malak farma, jedinstveni koncept ruralnog razvoja, proizvodnje i uzgoja hrane biljnog i životinjskog porijekla smještena je desetak kilometara od Kaknja, nadomak sela Zajezda, a već dvije godine funkcionira u simbiozi sa turističkim kapacitetom boravka u prirodi.

Farma trenutno u vlasništvu ima 200 dunuma zemlje, a još 300 je u dugoročnom najmu. Na farmi je trenutno oko 150 krava i bikova, 700 ovaca, 250 koza, stotinjak koka nosilja. Kapacitet klaonice je dvadesetak grla dnevno, dok mljekara može "izbaciti" pet tona mlijeka u jednoj smjeni. Čak šesnaest kooperanata proizvodi visokokvalitetni med za Farmu, na više lokacija u BIH.

- Naš isključivi zahtjev je apsolutna zabrana vještačkih aditiva. Oni koji su probali hranu u našem restoranu ili kupili meso, mlijeko ili prerađevine dobili su najbolje meso od stoke koja se uzgaja po apsolutno organskim i strogim propisima - navodi direktor Begić.

Farmu je, proteklog ljeta i jeseni, posjetilo više od 13.000 punoljetnih osoba i višestruko više djece, uključujući učenike desetina škola iz srednje Bosne. Za narednu godinu namjera je organizirati "škole u prirodi" i informiranje najmlađih iz cijelog regiona o svemu što Farma nudi i doprinosi.

- Farmu ćemo otvoriti u maju 2022. za posjetitelje. U ovoj 2021., nismo nikog vratili s vrata, mada realno nismo bili spremni za ono što nam se dogodilo. Od usta do usta, od uha do uha došlo nam je mnogo ljudi i trudili smo, koliko su kapaciteti dozvoljavali, da ugostimo sve - kaže Begić.

Kako ističe Institut za zdravlje i sigurnost hrane, upravo su mogućnosti koje nudi certificirana, proizvodnja usklađena sa najvišim standardima kvalitete i kontrole te ozbiljan lanac u proizvodnji, preradi i plasmanu hrane, ključ uspjeha u ruralnom razvoju. Kad se tome doda i benefit "povratka prirodi", kroz zdravo okruženje, ruralni turizam, šansu može vidjeti značajan broj sredina u Bosni i Hercegovini.