WB – Pogoršanje kvaliteta voda smanjuje ekonomski rast u nekim zemljama

Svijet se suočava sa nevidljivom krizom kvaliteta voda koja eliminira jednu trećinu potencijalnog ekonomskog rasta u jako zagađenim područjima i prijeti dobrobiti ljudi i okoliša, navodi se u danas objavljenom izvještaju Svjetske banke.

Nevidljiva kriza voda pokazuje, sa novim podacima i metodama, kako kombinacija bakterija, kanalizacije, hemikalija i plastike može isisati kisik iz vodnih zaliha i pretvoriti vodu u otrov za ljude i ekosisteme. Da bi rasvijetlila ovo pitanje, Svjetska banka izradila je najveću svjetsku bazu podataka o kvalitetu voda koja prikuplja podatke sa mjernih stanica, tehnologijom daljinske detekcije i mašinskim učenjem.

U izvještaju se navodi da nedostatak čiste vode ograničava ekonomski rast za jednu trećinu. Njime se apeluje da se neposredna pažnja posveti ovim opasnostima sa kojim se suočavaju i razvijene zemlje i zemlje u razvoju na globalnom, državnom i lokalnom nivou.

– Čista voda je ključni faktor za ekonomski rast. Pogoršanje kvaliteta voda usporava ekonomski rast, pogoršava zdravstvene uslove, smanjuje proizvodnju hrane i povećava siromaštvo u mnogim zemljama – rekao je predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass.

Njihove vlade, kako je naglasio, moraju poduzeti hitne mjere kako bi pomogle u rješavanju zagađenja voda tako da zemlje mogu ostvariti brži ekonomski rast na načine koji su pravični i okolišno održivi.

Kada biološka potrošnja kisika – mjera količine organskog zagađenja u vodi i indirektna mjera ukupnog kvaliteta vode – pređe određeni prag, rast BDP-a u nizvodnim područjima opada za čak jednu trećinu zbog uticaja na zdravlje, poljoprivredu i ekosisteme.

Lošem kvalitetu voda najviše doprinosi azot, koji, budući da se koristi kao umjetno gnojivo u poljoprivredi, u konačnici ulazi u rijeke, jezera i okeane gdje se pretvara u nitrate. Rano izlaganje djece nitratima utiče na njihov rast i razvoj mozga, što utiče na njihovo zdravlje i potencijal za zaradu u odrasloj dobi. Oticanje i ispuštanje u vodu iz svakog dodatnog kilograma azotnog gnojiva po hektaru može povećati nivo zaostajanja u rastu u djetinjstvu za čak 19 procenata i smanjiti buduću zaradu u odrasloj dobi za čak 2 procenta u odnosu na one koji nisu izloženi.

U izvještaju se također navodi da poljoprivredni prinosi opadaju kako se salinitet u vodi i tlu povećava zbog intenzivnijih suša, udara oluja i sve većeg crpljenja voda. Svijet zbog slane vode svake godine gubi količine hrane dovoljne da nahrane 170 miliona ljudi.

U izvještaju se preporučuju mjere koje zemlje mogu poduzeti da poboljšaju kvalitet voda. One uključuju: politike i standarde za zaštitu okoliša; tačno mjerenje tereta zagađenja; djelotvorne sisteme izvršenja; infrastrukturu za tretman voda podržanu poticajima za privatna ulaganja; i objavljivanje pouzdanih, tačnih informacija domaćinstvima radi poticanja građana na učešće.

Biznis.ba / FENA