Zaključke Skupštine KS o upraviteljstvu nemoguće provesti u praksi

Razgovarao: Delvin Kovač

S obzirom na nedavnu raspravu u Skupštini KS, gdje je bilo dosta diskusija i primjedbi na stanje u oblasti upraviteljstva nad zajedničkim dijelovima zgrada u KS, kakva je reakcija Ministarstva na sam način donošenja skupštinskih zaključaka koji su stupili na snagu i nameću niz novih obaveza upravnicima?

HADŽIAHMETOVIĆ: Na navedenoj sjednici Skupštine KS skupštinskim zastupnicima je dostavljen i prezentovan cjeloviti Izvještaj o stanju u upraviteljstvu, kojim je realno prikazano stanje u upraviteljstvu sa svim provedenim aktivnostima kako bi se stanje u ovoj oblasti unaprijedilo, napredak koji je učinjen u proteklim godinama, kao i manjkavosti koje su još uvijek prisutne i koje bi se riješile kroz novi koncept zakona koji je u pripremi.

Međutim, u toku sjednice se nije raspravljalo po stavkama, izuzev par zastupnika koji su jasno detektovali probleme iz Izvještaja, kao i potrebna rješenja istih, nego je ključ bio na uvođenju potpuno novih zaključaka na samoj sjednici, koje, pri tome, nisam imao priliku ni vidjeti. Isti su podijeljeni neposredno pred izglasavanje, a da od Ministarstva nije traženo mišljenje koliko su isti usklađeni sa važećom zakonskom regulativom i koliko su realno provodivi u praksi i na terenu.

Jesu li sami zaključci prihvatljivi i jesu li uopće provodivi u praksi?

HADŽIAHMETOVIĆ: Zakonom su jasno definisane obaveze upravnika, predstavnika etažnih vlasnika i samih etažnih vlasnika, a navedenim zaključcima su nametnute obaveze upravnicima koje nisu zakonom definisane, kao i obaveze Ministarstva koje izlaze iz okvira njegove nadležnosti.

Ministarstvo je razmotrilo i detaljno izanaliziralo potrebne resurse, kako ljudske, tako i finansijske za provođenje zaključaka, i konstatovalo da je iste apsolutno nemoguće provesti u praksi, jer Ministarstvo nema potrebne ljudske resurse, a Budžetom nisu planirana potrebna finansijska sredstva za realizaciju istih, koja su izuzetno visoka.

Kako komentirate Zaključke o nametanju potrebe uključenja Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanju kvalitetom KS na praćenje realizacije zaključaka, pogotovo na praćenje rada državnih službenika izvršne vlasti?

HADŽIAHMETOVIĆ: Nejasno je zašto je Skupština KS zaključkom naložila Uredu da prati rad državnih službenika kada su isti za svoj rad odgovorni meni kao resornom ministru.

Šta je to što je od ključne važnosti kada je u pitanju nužnost dobijanja novog, potpunijeg, odnosno donošenja sveobuhvatnijih izmjena aktuelnog Zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrada u KS?

HADŽIAHMETOVIĆ: Kao što sam već naveo, pojedini zastupnici su detektovali osnovni problem postojećeg zakona, a koji se odnosi na osiguranje izvršenja obaveze plaćanja minimalne naknade etažnih vlasnika. Kroz nove zakonske odredbe akcenat je upravo na obavezama etažnih vlasnika kao vlasnika zgrada, odnosno njihove privatne imovine, što se ogleda prvenstveno u plaćanju minimalne naknade, kao i u aktivnom učešću u odlučivanju o donošenju odluka vezanim za održavanje njihove imovine.

Osnov za donošenje novog koncepta zakona su bili primjeri dobre prakse sprovođenja upraviteljstva na zgradama gdje su etažni vlasnici svjesni svog vlasništva, ne samo u cilju posjedovanja, već i u obavezi održavanja istog u funkcionalnom i projektovanom stanju. Ministarstvo ne može preuzeti obavezu etažnih vlasnika jer nije vlasnik zgrade, a odnosi vlasnika i upravnika su obligacioni odnosi nad kojim nadležnost ima sud. Također, kod pripreme novog zakona korišteni su i primjeri dobre organizacije upraviteljstva u zemljama iz okruženja, kao i zakonske odredbe iz postojećeg zakona koje je su doprinijele poboljšanju u ovoj oblasti.

Kakvom ocjenjujete saradnju sa etažnim vlasnicima i postoji li partnerstvo u donošenju novih zakonskih rješenja?

HADŽIAHMETOVIĆ: Kao što sam već naveo, upravo primjeri etažnih vlasnika svjesnih odgovornosti prema vlastitoj imovini i predstavnika etažnih vlasnika koji imaju domaćinski odnos prema zgradi koju predstavljaju bili su putokaz u kojem smjeru treba da ide koncept novog zakona.

Obzirom da je jedan od zaključaka da upravnici dostave Ministarstvu godišnje planove izvještaja svih ulaza koji će se objaviti na web stranici Ministarstva, a sve u cilju transparentnosti rada upravnika, da li je potrebna saglasnost etažnih vlasnika da svako može imati pristup njihovim analitikama prihoda i rashoda ulaza. Kome je interesantno da ima uvid u podatke za druge zgrade?

HADŽIAHMETOVIĆ: U nacrtu Budžeta KS za 2022. godinu nema osiguranih sredstava predviđenih za eventualno subvencioniranje troškova koje će građani, etažni vlasnici i resorno Ministarstvo imati po predmetnom osnovu. Nije osigurana nijedna stavka za jačanje kapaciteta na bilo kojoj strani, za namjene realizacije ovih zaključaka.

Nije osigurana zaštita ličnih podataka i to će izazvati nove postupke i tužbe po predmetnom pitanju. Za primjenu pojedinih zaključaka, prethodno treba osigurati procedure, šifrirati račune i podatke, propisati odgovornost svih aktera u postupku i osigurati druge pretpostavke u smislu Zakona o zaštiti ličnih podataka i dr.

Pored spomenutih generalnih napomena za sve zaključke donesene na samoj sjednici, u pogledu realizacije prve grupe zaključaka, navest ćemo još i sljedeće stavove upravnika, za slučaj da budu morali provoditi ove zaključke:

- da planove i izvještaje ne trebaju na web stranicu unositi upravnici, jer se zaključkom traži da iste dostave Ministarstvu;

- ne žele da preuzmu rizik da oni učine javno dostupnim finansijske podatke etažnih vlasnika, što smatraju podacima štićenim u smislu važećih propisa, a što je već više puta potvrđeno sudskim odlukama i stavovima drugih nadležnih organa (inspekcije, Agencija za zaštitu ličnih podataka i dr.);

- ovaj zahtjev predstavlja dodatne obaveze za upravnike, koje nisu propisane zakonom, te smatraju da bi u tom slučaju neko trebao osigurati potrebne resurse za njihovu realizaciju i osigurati snošenje velikih troškova za ova pitanja.

Obzirom da je već kraj kalendarske godine, nije moguće ispoštovati Zakonom propisane rokove za dostavljanje izvještaja za tekuću i planova za narednu godinu, što će stvoriti velike probleme u praksi.

A posebno je interesantno Vaše pitanje kome je u interesu da ima uvid u podatke za druge zgrade, kada se radi o privatnom vlasništvu i suvlasništvu etažnih vlasnika predmetne zgrade na zajedničkim dijelovima iste, privatnim sredstvima etažnih vlasnika, njihovim odlukama o načinu obezbjeđenja i prioritetima trošenja istih, zaista se postavlja pitanje koga se to tiče?

Da li svaka zgrada može sama definisati svoju šifru za pristup svojim podacima, koju znaju samo etažni vlasnici zgrade. Sve drugo bi bilo nezakonito?

HADŽIAHMETOVIĆ: Trenutna zakonska regulativa nema obezbijeđen način pristupa podacima o zgradi etažnim vlasnicima, ali bi se kroz novi zakon mogla propisati obaveza upravnicima da informatički omoguće šifrirani pristup etažnim vlasnicima u finansijsko stanje zgrade, kako bi imali kontinuirani uvid o svim prihodima i rashodima koji se dešavaju na njihovoj zgradi, a samim tim i kontrolu nad svojim sredstvima.

(Biznis.ba)