Al Tani: Najbolji uvjeti rada u Zaljevu za radnike migrante su u Kataru

Zamjenik direktora za medijske poslove Vladinog ureda za komunikacije Katara, šeik Thamer bin Hamad Al Tani, u intervjuu za francuski list Le Figaro potvrdio je da su se pozivi na bojkot Svjetskog prvenstva 2022. u Kataru zasnivali na obmanjujućim medijskim izvještajima, dodajući da su oni koji su pozivali na bojkot ignorisali napredak koji je država Katar postigla u reformi zakona o radu i unapređenju prava radnika migranata.

Al Tani je rekao da je bilo dobro vidjeti kako su posljednjih sedmica mnoge fudbalske asocijacije, nevladine organizacije i navijačke skupine shvatile da bojkot nije konstruktivan ishod, objasnivši da Katar u potpunosti podržava fudbalere i fudbalske asocijacije koji koriste svoju platformu za unapređenje ljudskih prava, saopćeno je iz Ambasade Katara u BiH.

Njihove kritike na račun Svjetskog prvenstva 2022. godine, međutim, nisu na mjestu, a Katar je ostvario opipljiv napredak u reformama rada i pokazao svoju predanost nastavku procesa u saradnji sa svojim međunarodnim partnerima.

Zatim je izložio kako izvještaji medija koji tvrde da je 6.500 radnika umrlo dok su radili na infrastrukturi Svjetskog kupa istovremeno obmanjuju javnost i “daleko su od stvarnosti”. Ova brojka, o kojoj je prvi pisao Guardian, uključuje sve smrtne slučajeve stanovnika Katara iz Indije, Šri Lanke, Pakistana i Nepala u posljednjih deset godina. Međutim, suprotno onome što izvještaji tvrde, nisu svi ti ljudi radili na gradilištima.

– Iseljenici iz ovih zemalja uključuju i studente, starije osobe i radnike zaposlene u kancelarijama, maloprodajnim radnjama, školama i bolnicama. Katar ima više od 1,4 miliona iseljenika iz ovih zemalja. Samo 20 posto njih zaposleno je kao radnici u građevinskom sektoru, što čini manje od 10 posto svih smrtnih slučajeva između 2014. i 2019 – kazao je.

Šeik Thamer bin Hamad Al Tani rekao je da je najznačajniji razvoj razgradnja sistema “Kafala”, s radnicima koji više nisu morali dobiti izlaznu dozvolu za napuštanje zemlje i mogli su mijenjati posao po svojoj želji. Napomenuo je da je u martu 2021. Katar uveo obaveznu minimalnu platu, prvu takvu na Bliskom istoku, pružajući dodatnu finansijsku sigurnost za svakog radnika u Kataru i njihove porodice u inostranstvu.

Što se tiče zdravlja i sigurnosti, zamjenik direktora za medijske poslove Vladinog ureda za komunikacije rekao je da je “Država Katar povisila standarde. Ljeti je zabranjen rad na otvorenom, a uvedena je nova tehnologija koja hladi radnike kad su na lokaciji. U cijeloj zemlji izgrađen je moderan smještaj za radnike, a opseg nadležnosti inspektora rada proširen je na praćenje radnih uvjeta i uvjeta smještaja”.

Primijetio je da je u posljednjem tromjesečju 2020. izrečeno više od 7.000 kazni, počevši od lakših prekršaja do ozbiljnijih djela koja su izricala visoke novčane kazne i zatvorske kazne. Objasnio je da Katar neprestano preispituje svoje zakone kako bi poboljšao uvjete i prava radnika, istovremeno osiguravajući jačanje tržišta rada.

– Proširili smo sporazum s radnim tijelom UN-a, Međunarodnom organizacijom rada u Ženevi, koja je 2018. godine otvorila kancelariju u Kataru za podršku našem programu reforme rada – rekao je komentirajući suradnju s međunarodnim organizacijama.

Naglasio je zaštitu radnika migranata od eksploatacije i prije njihovog dolaska u Katar. Napomenuo je da je Katar otvorio vizne centre u zemljama porijekla mnogih radnika, gdje radnici mogu potpisati svoje ugovore i podvrgnuti se liječničkom pregledu prije odlaska, bez ponovnog postupka po dolasku u Katar. Sve troškove zapošljavanja i povezane troškove snosi poslodavac.

– Tokom pandemije koronavirusa naša vlada stavila je na raspolaganje kompanijama da nastave isplaćivati plaće i kirije svih radnika. Država Katar takođe ima sistem koji osigurava da se plate isplaćuju u potpunosti i na vrijeme. Ovaj sistem zahtijeva od kompanija u Kataru da otvaraju bankovne račune za svoje zaposlenike i elektronički prenose plaće. Kompanije koje krše ovaj sistem kaznit će se zatvorom od godinu dana i novčanom kaznom od 10.000 rijala, koja se množi za svako kršenje. Ako im ne plate, radnici mogu podnijeti žalbu protiv svog poslodavca. Ove žalbe istražuje Ministarstvo upravnog razvoja, rada i socijalnih pitanja i ako se ne može naći sporazumno rješenje, radnik može predmet odnijeti posebnom sudu za sporove koji će pokušati riješiti problem u roku od tri sedmice – zaključio je Al Tani.

 

(FENA)