“Najznačajnije je svakako tursko tržište gdje smo uspjeli osigurati da se plasira blizu 90 posto izvoza. Važno je da izvoz brašna kontinuirano raste i pored, vjerovatno trenutnih, poremećaja tržišta i da su ovi rezultati znatno poboljšali vanjskotrgovinski bilans BiH”, kazali su nam iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Podsjetimo da je Turska imala namjeru aranžman u ovoj godini svesti na 30.000 tona, ali je BiH kroz pregovore osigurala mogućnost izvoza u Tursku od minimum 85.000 tona brašna.
“Ovaj izvoz je pomogao i da ‘poklekli’ domaći mlinarski sektor uposli svoje kapacitete te održi i poveća broj radnika”, naglašavaju iz ministarstva.
Najveći izvoznici
Najznačajniji izvoznici brašna iz Bosne i Hercegovine su Majić iz Odžaka, Žitopromet iz Bijeljine, Klas iz Sarajeva, Žitoprodukt iz Banje Luke, Nezić iz Gradačca, Ivo i Bele iz Orašja i Mlinpek iz Bugojna.
Promjena vrijednosti turske valute svakako ima utjecaj i na trgovinska kretanja i međusobne razmjene robe.
“Što se tiče izvoza brašna, osim pada vrijednosti lire, na bilans u trgovini u ovoj godini veći utjecaj će imati izuzetno nepovoljna godina za proizvodnju žitarica, ne samo u našoj zemlji, nego i u zemljama regije, kako količinski tako i kvalitetom hljebnog zrna, tako da su samo ograničene količine pšenice i brašna na raspolaganju za trgovinu, odnosno za izvoz”, naglašavaju iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Nova tržišta
Dodaju da se privrednici brzo prilagođavaju novim uslovima na tržištu i vrlo brzo usmjeravaju svoje proizvode tamo gdje je povoljnija cijena, mada se ne odriču već utvrđenih tržišta i postojećih trgovinskih partnera.
Iako je posljednjih nekoliko godina Republika Turska najznačajnije izvozno tržište za brašno, crnogorsko, makedonsko i kosovsko tržište je i dalje vrlo aktuelno, dok se i neka druga tržišta pronalaze kao potencijalno kvalitetna, prije svih MENA tržište (Middle East – Nord Africa). Također, evropsko tržište je potencijalno perspektivno, a izvoz brašna se već realizuje i na švedsko, britansko i austrijsko tržište.
Proizvođači i izvoznici brašna u BiH podsticaje ostvaruju na lokalnom nivou i nivou entiteta.
“Ako mene pitate, važno je što sam u posljednjih nekoliko godina sa svojim saradnicima iz ministarstva otvorio brojna tržišta i omogućio nesmetan bescarinski izvoz. Uhodana i već potvrđena tržišta, s dugogodišnjim trgovinskim partnerima i izgrađenim povjerenjem, najbolje su pogodnosti koje bh. izvoznici imaju i ona su i dalje najperspektivnija, bez obzira na povremene probleme u poslovanju, kao što je aktuelni pad vrijednosti turske lire”, kazao nam je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
