Ekstraprofit na kraju tunela: Kako je poharan tunel Hranjen

SARAJEVO, 12. maja (FENA) - Ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić izjavio je danas na gradilištu tunela "Hranjen" kod Goražda da je izgradnja počela prije godinu i po, te da je zabilježeno određeno kašnjenje u izvođenju radova koje je opravdano zbog naglih prodora vode i odranjanja u samom tunelu. (Foto FENA/Hazim Aljović)

Obustava radova na tunelu Hranjen ima ozbiljne šanse da preraste u jednu od najvećih afera u BiH, tešku preko 65 miliona KM.

Kako je ranije objavio portal Istraga.ba, izvođač radova Euroasfalt potrošio je 65,7 miliona KM namijenjenih za gradnju tunela (skoro cjelokupan ugovoreno iznos) a urađena je tek trećina posla.

“Zbirno, do sada je iskopano/podgrađeno 37 posto tunela, a utrošeno je 97 posto od ukupne vrijednosti ugovorenih radova te je proteklo 80 posto ugovorom definisanog roka za završetak radova”, navedeno je informaciji JP Autoceste FBiH dostavljenoj Vladi Federacije BiH.

Zbog svega su Autoceste FBiH obustavile dalje isplate prema Euroasfaltu koji traži dodatnih 100 miliona KM.

Dokumentacija koja je u posjedu Vijesti.ba potvrđuje ove navode, ali i jasnu namjeru Euroasfalta da na svakom koraku sebi prisvoji ekstraprofit.

Sve u službi ekstraprofita

Euroasfalt je odmah po potpisu ugovora samoinicijativno, i uprkos snažnom protivljenju naručioca, odredio dispoziciju tunela tako da je na sjevernoj strani situaciono značajno pomjerio ulaz izvan razmatranog područja, čime je trasa tunela podvučena ispod korita rijeke Čemernice, što je izazvalo evidentan hidrološki rizik. Osim toga, to je skratilo tunel za 250 metara čime je Euroasfalt ostvario ekstraprofit.

I sumnjivo odabrani nadzor bio je u službi ekstraprofita.

Osim što je ugovor o nadzoru nad gradnjom tunela potpisan tek 4. februara 2019. godine, nekoliko mjeseci nakon potpisa ugovora o građenju, vršioci nadzora većinu vremena nisu bili na terenu. To je omogućilo geologu kojeg je angažovao Euroasfalt da tunelske kategorije brdskog masiva klasificira ne za jednu, nego za dvije klase lošije od uobičajnog na osnovu čega je Euroasfalt prikazivao povećane troškove, odnosno ostvarivao ekstraprofit.

U izvještaju se konstatuje da je jasna namjera Euroasfalta bila isključivo: Značajno povećanje novčanog priliva!

Dalje se navodi kako to nije bio kraj nastojanja Euroasfalta da kroz ugovor izvuče što prije i što više novca.

“Slijedi atak na komponentu ugovorne cijene zvane – Nepredvidivi troškovi”, navodi se u izvještaju. Radi se o iznosu od 6,3 miliona KM, a Euroasfalt je novac tražio i dobio bez dokazivanja da je u toj protuvrijednosti isporučena bilo koja konkretna usluga.

Nalaz konstatuje sljedeći apsurd – da je Euroasfalt naplaćivao brže i više novca što su radovi bili sporiji i manji.

Prema istim dokumentima, čak i i do sada izgrađeni dijelovi tunela su skoro neupotrebljivi.

Bez obzira na sve ove greške, Autoceste su, tokom mandata prethodne Uprave, isplatile cjelokupan iznos za gradnju tunela.

Bučo smislio model pa postao direktor Euroasfalta

Posebno je interesantna uloga Jasmina Buće. On je u ime Autocesta osmislio kompletan projekt. Ugovor sa Euroasfaltom potpisan je 22. septembra 2018. godine, a Bućo je ostavku u Autocestama podnio 42 dana kasnije i najavio svoj prelazak u privatni sektor. Otišao je na poziciju direktora Euroasfalta, firme koja od Autocesta dobila ovaj, po Bučinom modelu osmišljen projekat.

D.N.

Biznis.ba