Hrvatska: Kune još uvijek u opticaju, euro polako preuzima tržište

Drugi dan otkako je euro službena valuta u Republici Hrvatskoj među građanima i trgovcima još uvijek vlada djelomična zbrka jer još se trguje i kunom i eurom, većina je načelno optimistična kako će potpuna tranzicija na euro proći bez većih poteškoća, tako da građani očekuju benefite od ulaska u europodručje.

S Novom godinom Hrvatska je postala članica Schengena, ali i europodručja, za što su se građani, poslovni subjekti i institucije pripremali već mjesecima. Zaključno do 15. siječnja kuna ostaje u opticaju, građani imaju mogućnost plaćati gotovinski u kunama, na što bi trgovci trebali ostatak vraćati u eurima, no to u praksi još uvijek i nije pravilo, jer mnogi trgovci nemaju dovoljno eura za uzvratiti. Drugi dan nove 2023. godine sve kartice još nisu u funkciji, a kune koje su građani imali na svojim računima banke su automatski pretvorile u euro po fiksnom tečaju da jedan euro zamjenjuje 7,53450 kuna.

Vlasnik dućana koji trguje rabljenim gramofonskim pločama, raznim nosačima zvuka i audiotehnikom Darko Mikulec, cijene iskazane dvostruko u kunama i eurima ima već preko godinu dana, jer dobar dio tržišta mu je baziran na kupcima iz europodručja i inozemstva. Kaže da je dvostruko iskazivanje cijena, i prije propisanog roka koji je bio zadan početkom rujna, bilo slobodno, na izbor trgovcu.

“Očekujem laganu tranziciju. Cijene u kasi sam sve prebacio na euro, logistika mi je točna, aparati za kartice također su prebačeni na euro. Kasa i pomoćna kasa već su mi napunjene eurima”, kaže Darko koji će slijediti uputu Ministarstva financija da ostatak novca kupcima vraća u eurima, bez obzira kojom valutom građanin platio proizvod.

Dodaje kako će ipak nastojati kupce motivirati da plaćaju kartično kako ne bi ostao bez zalihe eura koju je pripremio, a tijekom dana će njegova zaposlenica otići do Financijske agencije (Fina) kako bi se opskrbili dodatnim eurima. Danas mu je prvi dan poslovanja u novoj godini, tako da je na posao došao sat vremena ranije kako bi kasu samostalno prebacio na euro. Mikulec, po obrazovanju ekonomist, ne očekuje probleme u poslovanju s eurom.

Megi Gruber je farmaceutkinja koja radi u privatnoj ljekarni, no još uvijek nije imala prve kupce. Smatra kako je razlog tome da ljudi za sada izbjegavaju kupovinu koja im nije obavezna jer još uvijek su nesigurni jesu li im kartice u funkciji ili ne. Ljekarna je opskrbljena sitnim kovanicama i novčanicama eura, kaže Gruber, koja je obaviještena da zakonski, kao prodavač, ima obvezu vratiti ostatak u eurima bez obzira je li kupac platio kunama ili eurom.

“Banka prekoputa je prepuna od trenutka kada je otvorila”, kaže farmaceutkinja Gruber koja za sada još nije imala prometa.

Umirovljenik Ivan Bogeljić kaže kako je jučer u kafiću piće platio kunama, na što mu je konobarica uzvratila kunama, a pritom mu se ispričala kako nema dovoljno sitnih eura za uzvratiti.

“Podignuo sam pedesetak eura, imam eure i spreman sam, ali imam i još stotinjak kuna. Bude li neka veća kupnja, platit ću karticom. Izbjegavat ću veće kupnje narednih dana, mislim da će se situacija normalizirati za tjedan dana. Nemam ništa protiv uvođenja eura, ali u pravu su i ovi koji misle da smo izgubili ekonomsku neovisnost, sad moramo raditi kako nam kažu iz Brisela, a je li to dobro ili loše ne znam, nisam ekonomski stručnjak. U krajnjoj liniji, mislim da to neće biti loše”, kaže Bogeljić.

Prodavačica Sonja u većem lancu prehrambenih trgovina kaže kako ljudi od jutra prvog dana poslovanja s eurima najviše plaćaju kunama.

“Sve funkcionira, imamo savršeno napravljen program. Malo je u početku bilo problema, ali sve smo pohvatale. Firma nam je osigurala dovoljno sitnih i krupnih eura koje vraćamo građanima”, kaže prodavačica Sonja.

Na tržnici je slika s kupcima slična, kaže Mirjana, trgovkinja voćem i povrćem koju kupci pitaju želi li plaćanje u kunama i eurima.

“Ljudi već imaju kune i eure, a meni je najbolje da plaćaju u kunama dok se može, a može se do 14., a kad se više ne bude moglo, prijeći ćemo na euro. Ako mi plate u kunama, ja vratim kunama, ako u eurima, vratim im u eurima, ali ljudi obično skupe i daju mi točno, grinceg košta 10 kuna, nema tu velikih novčanica”, kaže trgovkinja Mirjana.

“Meni je žao za kunu, ali tako je vlast odlučila i tako će biti. Naravno da su prijelaz i obračunavanje malo teški i za kupce i za nas, ali valjda ćemo se prilagoditi”, kaže Mirjana.

Umirovljenik Mirko od jutros je kupovao još uvijek u kunama, no trgovci su mu vraćali u obje valute, ovisno gdje je kupovao.

“Kavu sam platio u kunama, vratili su mi u eurima. Kruh sam kupio u kunama, vratili su mi u kunama u pekarni”, priča Mirko.

“Najmanji problem je prijelaz na euro. Bitno je da se ima, svejedno u kojoj valuti plaćao. Ako su se Nijemci odrekli marke, Francuzi franka, Talijani lire, pa što smo mi da bi netko govorio da je odricanje od kune neka tragedija”, poručuje Mirko.

Kaže da mu je bankovna kartica na koju mu sjeda mirovina jučer bila izvan funkcije, ali kako mu danas sve normalno radi, i kartica i bankovna aplikacija na mobilnom telefonu.

Konobar u kafiću Aleksandar Manojlović kaže kako mu prvog radnog dana od ulaska u europodručje gosti još uvijek ponajviše plaćaju u kunama.

“Ako mi plaćaju u eurima, vraćamo im u eurima, ali ako plaćaju u kunama, vraćamo u kunama”, kaže konobar koji smatra da na to ima pravo do 15. siječnja, nakon čega više neće biti kuna u opticaju. Poručuje kako bi građani kune trebali mijenjati u bankama i u Fina-i. Kafići nisu mjenjačnica, kaže, jer im je nemoguće opskrbiti se s dovoljno eura.

(Biznis.ba)