BiH

Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

Autor: Biznis.ba
Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

Remzija Hodžić iz cazinskog naselja Stijena već više od četiri decenije uspješno se bavi pčelarstvom i, prema dugogodišnjem radu i broju košnica, trenutno je jedan od najiskusnijih i najvećih pčelara u Cazinu i Unsko-sanskom kantonu.

Učio u vojsci

Sve je počelo davne 1978. godine, kad je Remzija kupio prvu košnicu.

- U mojoj porodici niko se ranije nije bavio pčelarstvom, a mene je to uvijek privlačilo. Kao dijete, volio sam slatko, a do meda nije bilo lako doći. Stoga sam kao 16-godišnjak kupio sebi prvu košnicu sa pčelama. Bila je to tzv. trnka, jednostavna košnica od pruća i blata, u kojoj se moglo dobiti maksimalno do 10 kilograma meda. Sjećam se da je i kao takva bila dosta skupa i da sam dosta novca morao izdvojiti za nju – govori Remzija.

Dodaje da je o pčelarstvu najviše naučio sam dok je bio na odsluženju vojnog roka, jer je tada nabavio i jednu knjigu o tome i dobro je proučio.

- Iz godine u godinu sam povećavao broj košnica i danas ih imam više od 300 na sedam lokacija u Cazinu, Bosanskoj Krupi i Bužimu. Imam kestenov, bagremov, livadski, lipov i šumski med, a pored toga, proizvodim propolis, polen, vosak, matičnu mliječ i mješavine obogaćene propolisom. Proizvodim matičnu mliječ i bavim se uzgojem i selekcijom matica – navodi Remzija.

Svu količinu proizvedenog meda Remzija uglavnom proda na kućnom pragu, a jedan dio i na sajmovima pčelarstva u Cazinu i Bosanskoj Krupi.

Odlični rezultati

Remzija je ove godine sa svojim medom učestvovao na takmičenjima u Cazinu i Tuzli, gdje je postigao odlične rezultate. U Cazinu je osvojio zlato za bagremov med i srebro za kestenov i lipov med, dok je u Tuzli dobio zlatne medalje za kestenov i lipov, a srebrene za bagremov i livadski med. Ističe da kupci ove sezone najviše traže livadski med, a zatim kestenov, koji je 2010. dobio prvu geografsku oznaku porijekla i kvaliteta proizvoda “Kestenov med Cazinske krajine”.

Pomažu četiri kćerke

Cijela njegova porodica uključena je u pčelarstvo, supruga Bajrama i kćerke Anita, Adita, Arijana i Aida.

- Njihova pomoć itekako je bitna. Zahvaljujući pčelarstvu, živimo dosta dobro, a djecu uspijevam školovati. Najstarija kćerka Anita, udata Kurtović, je magistar i ona ima 22 vlastite košnice, a proizvodi i prirodnu preparativnu kozmetiku od pčelinjih proizvoda i biljaka. Adita je studentica četvrte godine medicine u Tuzli, Arijana je učenica četvrtog razreda Medicinske škole u Bihaću, dok je najmlađa Aida učenica osmog razreda osnovne škole. Sve mi pomažu u pčelarstvu i znaju sve raditi, jedino je najmlađa Aida alergična na ubod pčele pa ona radi poslove koji nisu vezani za pčelinjak. Uhodan smo tim i odlično funkcioniramo – ističe Remzija.

Biznis.ba / Avaz