Potencijali za proizvodnju trešnje u Hercegovini ogromni, trenutno stanje veoma loše

"Nisam imao priliku da probam ovdašnje trešnje, nažalost nije sezona, ali sam vidio jako dobre voćnjake. Postoje vrlo dobri uslovi za proizvodnju trešanja. To je važno u kontekstu da je zadnjih desetak godina proizvodnja trešanja, time i potražnje porasla u svijetu za pedeset posto. Vjerujem da i Bosna i Hercegovina može slijediti te trendove. Potrošači diljem svijeta žele dobru i kvalitetnu trešnju", smatra ugledni profesor, naglašavajući da je svugdje u svijetu problem radna snaga.

U svom predavanju stavio je naglasak na uzgoj trešnje u zatvorenim prostorima, netkrivenim redovima, plastenicima i drugim oblicima zatvorenih prostora.

"Ideja je vidjeti kako se može uzgajati trešnja u izmjenjenim mikro momentima kako bi bila što korisnija za proizvođača. Za ugoj trešanja u tim okolnostima jako su važne podloge koje smanjuju bujnost stabala. Naravno postoje i regulatori raste i druge sredstva koja omogućuju uzgajanje trešanja u zatvorenim prtostorima", pojasnio je Gregory Lang.

Trešnja poizvedena u zatvorenim prostorima jednake je kvalitete, ukusa i slatkoće, nešto je veća, te je primjećen povećani sjaj, vjerovatno zbog smanjenog uticaja klimatskih faktora.

Langov domaćin u Mostaru bio je dekan na Agromediteranskom fakultuteu Univerziteta "Džemal Bijedić", Amhed Džubur. Džubur smatra kako uzgoj trešnje može biti jako unosan ako se odabere odgovarajući uzgojni oblik i pravi sortiment.

" I pored duge tradicije u Bosni i Hercegovini imamo samo nekoliko sorti koje su adekvatne i to određuje njihovu cijenu. Današnjim predavanjem, uz obilazak plantaža u Hercegovini, ćemo napraviti presjek trenutnog stanju po pitanju uzgoja trešnje i šta ugledni profesor predlaže kako bi ovaj tip voćarske proizvodnje osavremenili i kako bi on u gustim sklopovima sadnje postao još kvalitetniji", izjavio je Džubur.

Džubur kaže da kod nas postoji svega nekoliko plantaža koje su napravljene po savremenim sistemima guste sadnje i sa podlogama koje nisu trensule. Ti nasadi daju odlične plodove, dobre prinose i mogu dobro da se prodaju.

"Velika većina trešanja na području Hercegovine su trešnje s vrlo zastarjelim sortimentom, rane trešnje i nemaju skoro nikakvu tržišnu vrijednost. Rade se određeni eksperimenti na par nasada sa sortama trešnje ekstremno krupnog ploda koje dolaze na rod već početkom maja. Ova stručna posjeta nam je dragocijena jer je trenutna plantažna proizvodnja trešnje u Hercegovini jako loša", kaže Džubur.

Jedan od studenata Mahmut Alendar, upisao je Agromediteranski fakultet prije dvije godine jer se želi baviti voćarstvom, što je duga tradicija u njegovoj porodici.

"Imamo trešnje, višnje, vinovu lozu, voćarstvo je perspektiva ovog prostora. Ovakva predavanja mogu biti veliki korak u našem stručnom usavršavanju", kazao je Alendar.

Predavanje na temu "Proizvodnja trešnje u izmjenjenom mikroklimatu - Mreže, redno zasjenjivanje, visoki tuneli, plastenici", kao i cijela posjeta našoj zemlji, organizirana je kao dio suradnje Agomediteranskog fakulteta Univerziteta "DžemalBijedić" sa Poljoprivrednim fakultetom u Banja Luci, kompanijom Jaffa Komerc Blagaj, Ambasadom SAD-a i uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta.