Pauza

Radni dan od osam sati u većini poslova više ne funkcioniše

Autor: Biznis.ba
Radni dan od osam sati u većini poslova više ne funkcioniše

Osmosatni radni dan osmišljen je kao socijalistički san. Vlasnik fabrike tekstila i socijalni reformator Robert Owen prva je osoba koja je radnike početkom 19. stoljeća pozvala na "osam sati rada, osam sati rekreacije i osam sati odmora".

To je za tadašnje stanje, kada su radnici u fabrikama, uključujući i djecu, radili po 12 ili 14 sati, bila revolucionarna ideja. Tokom narednih 100 godina i više, sindikati u SAD-u su se zalagali za pobjedu ovog koncepta i u raznim oblastima usvojili osmosatni standard.

Henry Ford je tu ideju razradio na petodnevnu radnu sedmicu sa ukupno 40 radnih sati.

Ipak, u 2019. godini postoji jedan veliki problem - mnoge današnje poslove nemoguće je obavljati osam sati dnevno sa istom koncentracijom. To se jednako odnosi na one koji rade u tvornicama, restoranima, call centrima i trgovinama, kao i one koji stvaraju nešto poput pisaca, programera ili grafičkih dizajnera, piše Wired.com.

Microsoft je nedavno u Japanu uveo eksperiment sa radnom sedmicom od četiri dana pa je njihovih 2.300 uposlenika uz vikend imalo slobodan i petak. Njihova produktivnost je porasla za čak 40 posto.

Ovaj slučaj je naveo i druge kompanije da počnu razmišljati o dužini rada.

Istraživanje Inc.com je pokazala da uposlenici koji rade osam sati dnevno više vremena provode na društvenim mrežama nego radeći. Na pitanje zašto to rade, odgovorili su da na taj način posao čine podnošljivijim.

Stručnjaci savjetuju tri načina za rješenje problema produktivnosti:

Mjerite vrijednost, a ne vrijeme

Svaka uloga u nekoj organizaciji nosi sa sobom očekivanja da stvorite nešto vrijedno. Ali, kako tehnologija i dalje napreduje, sve više kompanija trebalo bi osposobiti uposlenike da svoj posao obavljaju gdje god to žele, kad žele i za koliko vremena im je potrebno.

Ne bi nas trebalo zanimati kako uposlenici troše svoje vrijeme sve dok vrijednost onoga što stvore premašuje trošak koji stvaraju. Istraživanje sa Standforda pokazalo je da oni uposlenici kojima je dozvoljeno da rade van radnog mjesta imaju veću produktivnost. Manje je vjerovatno da će napustiti posao, a štede i novac svoje organizacije.

Fokusirajte se na iskustvo - delegirajte obaveze

Angažman je izbor uposlenika i obuhvata njihov napor. Ništa ne može na silu niti to možete zahtijevati. Stoga se trebate fokusirati na pružanje najboljeg mogućeg iskustva uposlenicima za koje želite da upravljaju poslom. U stvari, vaše preduzeće i njegova kultura su proizvod zajedničkih vrijednosti vaših uposlenika. Pitajte ih šta im treba od vas umjesto što im dajete ono što vi mislite da trebaju.

Budite iskreni prema izgaranju

Osmosatni radni dan bi mogao imati smisla ako je vaš posao da pazite na nedostatke na proizvodu. Ali u današnjem svijetu informacijskog preopterećenja osam sati stalnog fokusa iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu je previše. Globalna studija je otkrila da 79 posto uposlenih pati od blagog, umjerenog ili jakog izgaranja. Izgaranje je stvarno. Ono smanjuje produktivnost.

Naš način rada se promijenio, a da bismo pratili tu promjenu, način na koji radimo, zašto radimo te kada i koliko radimo također treba mijenjati. Ako manje sati poveća produktivnost, možda je došlo vrijeme da svi počnemo učiti kako to provesti, prenosi Klix.

Biznis.ba