Rastući trend stigao i u Hrvatsku: Radnici sve više daju otkaze

Svaki peti radnik u sljedećih godinu dana planira dati otkaz, kaže istraživanje PwC-a provedeno na više od 50 hiljada radnika u 44 zemlje. Takođe, radnici se više ne ustručavaju tražiti višu platu pa isto planira učiniti svaki treći (35 odsto ispitanih).

Ovo posljednje istraživanje, samo je potvrda trendova koji su, posebno u SAD-u, uzeli velikoga maha. Tamo je u proteklih godinu dana otkaz dalo nevjerovatnih 47 miliona ljudi.

Jesu li takvi trendovi stigli u Hrvatsku ne može se sa sigurnošću reći jer službene statistike nema. Sve ostaje, dakle, na utisku. A on se razlikuje ovisno o tome koga se pita.

Ako se pita poslodavce, barem one u građevinskom i IT-u, sektorima koji su najopterećeniji nedostatkom radnika, takvi trendovi još nisu stigli u Hrvatsku. Ako se pak pita struku, trend masovnih otkaza radnika je tu, samo u daleko manje obimu nego u SAD-u.

Ivo Spigel, suvlasnik i član uprave Perpetuum Mobile, jednog od prvih privatnih informatičkih preduzeća u Hrvatskoj, ističe da nema sistematski uvid u podatke, ali da po onome čemu svjedoči u vlastitoj firmi, ali i po onome što čuje od kolega, masovnih otkaza u domaćem IT sektoru nema. Što se pak povišica tiče, one su i inače prisutne, kaže Špigel koji je uvjeren da će se taj trend nastaviti.

Dosta ljudi u IT-u radi za strane naručitelje i ostvaruju solidne satnice i prihode. Domaći poslodavci moraju pratiti taj trend.

“Ono čemu svjedočimo u sektoru je da dosta ljudi radi za strane naručitelje, odnosno kao freelanceri te ostvaruju solidne satnice i prihode. Domaći naručitelji i poslodavci nemaju izbora i moraju pratiti taj trend. Oni koji ga neće pratiti neće moći do radne snage”, jasan je Špigel.

U građevini, uz ugostiteljstvo najvećem uvozniku strane radne snage, nema niti masovnih otkaza kao niti masovnih zahtjeva za povišicama, svjedoči Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika, kompanije koja zapošljava 380 ljudi. Šef građevinske kompanije iz Križevaca, inače zagovornik povećanja plata u ovom sektoru, otkriva da su u toku pregovori HUP-a i sindikata oko plata i povišica.

“Plaća bi u građevinarstvu trebala biti 30 do 50 posto viša”, ističe Habijanec dodajući da bi do povišica došlo kada bi država bila u stanju regulirati isplatu plaća prema Kolektivnom ugovoru. “Dio plaće ljudi primaju na ruke. Inspekcija rada to ne kontrolira pa statistika bilježi niži prosjek plaća u građevini od onoga što radnici uistinu zarade”, navodi predsjednik Uprave Radnika.

Inače, prosječna plata u građevinarstvu, prema posljednjim podacima DZS-a, iznosi 5580 kuna. U sektoru informacija i komunikacija pak gotovo devet hiljada (8869). No Zvonimir Galić s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da na temelju kontakata s raznim organizacijama ima utisak da se nešto događa.

“I interes poslodavaca, koji je za ovu temu jako velik, daje mi za pravo tako misliti”.

Međutim, napominje, pravih podataka nema. Imaće ih kroz otprilike mjesec dana kada završi istraživanje koje provod s agencijom Hendal.

Tri su razloga zašto Galić smatra da je trend masovnih otkaza zaposlenika stigao u Hrvatsku i da će samo jačati.

Prvi je, objašnjava, loš kvalitet poslova (i što se tiče materijalnih prava, i što se tiče socijalnih odnosa te prostora za rast i napredak).

“U svemu tome smo loši”, ističe Galić.

Drugi je masovno iseljavanje koje je počelo ulaskom Hrvatske u EU, a koje je rezultovalo manjkom radne snage na tržištu.

“Posloprimci, odnosno radnici, zbog takve situacije danas imaju više moći i mogu tražiti bolje uvjete”, objašnjava psiholog specijalizovan za tržište rada.

Treći je pak razlog pandemija koja je potaknula ljude da razmisle kako im je na poslu. Usto, trećina je radnika počela raditi od kuće.

“Fizička udaljenost od organizacije čini nas manje vezanim uz poslodavca i ako se pojavi bolja prilika lakše ćemo je prihvatiti”, smatra Galić.

“Sve ovo pojačat će dinamiku na inače vrlo tromom domaćem tržištu rada, a najpogođeniji će biti najdinamičniji i najkonkurentniji domaći sektori, kakav je primjerice IT”, analizira Galić.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje više idu u prilog tezama sagovornika iz IT i građevinskog sektora.

“U pandemijskim godinama nije zabilježen znatan porast ulazaka u evidenciju uslijed davanja otkaza od strane radnika u odnosu na prethodne godine. Dapače, u 2020. godini je znatno smanjen udio svojevoljnih otkaza o radu. Navedeni podaci pokazuju kako fenomen The Big Quit nije bio do sada relevantan za Hrvatsku”, otkrivaju iz DZS-a.

Prema istima udio novoprijavljenih na berzu rada po razlogu “otkaz od strane radnika” u ukupnim ulascima u nezaposlenost direktno iz radnog odnosa kretao se od najnižih 2,8 odsto 2020. do najviših 4,4 odsto 2018. Međutim, podaci govore i to da u prva četiri mjeseca ove godine bilježi lagani porast udjela svojevoljnih otkaza (4,6%).

Međutim, ovo su podaci o onima koji su se nakon otkaza prijavili na Zavod za zapošljavanje. Pitanje je koliko je onih koji iz jednog radnog odnosa prelaze u drugi jer Zavod takve slučajeve ne bilježi. Dok čekamo suvislije brojke o ovoj temi, jasno je da je završilo vrijeme u kojem poslodavci kreiraju uslove rada, navodi Poslovni.hr.

Oni su sve više kompromis istoga sa svojim radnikom jer radniku više na prvom mjestu nije isključivo plata. On želi poticajno, stimulativno, a i ugodno radno okruženje. Želi mogućnost napredovanja i fleksibilan rad. Oni koji se tome neće prilagoditi teško da će naći ikakvog, kamoli dobrog radnika.

Biznis.ba