Iako ruski zvaničnici uporno ponavljaju da je uprkos sankcijama i ograničenjima ekonomija ove zemlje ne samo stabilna, već se i brzo prilagođava i raste, podaci pokazuju nešto drugačiju sliku.
O tome da ruska ekonomija raste govorio je i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin tokom svog obraćanja u februaru ove godine uoči godišnjice rata u Ukrajini. Tada je poručio da se Rusija brzo prilagodila novoj realnosti i okrenula se domaćoj proizvodnji te jačanju saradnje sa partnerima koji nisu podržali sankcije, prenosi Klix.ba.
Zabrinjavajući izvještaj Ministarstva ekonomskog razvoja
Međutim, Ministarstvo ekonomskog razvoja Ruske Federacije objavilo je operativni izvještaj za period od januara do aprila ove godine iz kojeg se jasno vidi da ruska ekonomija, traumatizirana sankcijama i ratom, nastavlja da se urušava.
U prva četiri mjeseca 2023. godine, ruski BDP se smanjio za još 0,6 posto nakon pada od 2,1 posto prošle godine.
Iz ovog ministarstva navode da, iako je privreda u aprilu porasla za 3,3 posto, to je, između ostalog, rezultat i efekta "niske baze". Godinu dana ranije, istog mjeseca, ruski BDP je počeo da pada (za 3 posto) nakon prvog talasa sankcija i rekordne devalvacije valute rublje.
Obim industrijske proizvodnje u Rusiji u navedenom periodu porastao je za 0,6 posto zahvaljujući udarnom radu odbrambenih pogona koji u tri smjene proizvode granate i oružje za vojsku poslatu u rat u Ukrajini. Tako je proizvodnja "gotovih metalnih proizvoda" (kategorija koja uključuje municiju i vojnu opremu) u aprilu skočila za 30 posto u poređenju sa prošlom godinom.
Proizvodnja minerala pala je za 1,8 posto u četiri mjeseca na pozadini rekordnog kolapsa u historiji ruske gasne industrije, koja je izgubila ključno evropsko tržište i zabilježila pad od 10 posto. Promet trgovine na maloprodaji do kraja aprila manji je za 3,6 posto na godišnjem nivou, a na veleprodaji za 11,9 posto.
Nagli porast građevinarstva, uključujući i u "novim regionima", rast vojne proizvodnje, "jeftina supstitucija uvoza" neki su od faktora koji su zadržali rusku ekonomiju od naglog pada prošle godine. Međutim sada su svi oni skoro potpuno iscrpljeni o čemu upozoravaju stručnjaci iz ruskog centra za makroekonomske analize i kratkoročne prognoze (TSMAKP).
Kako se sankcije šire, izvoz ruske robe ne samo da nastavlja opadati, već opada ubrzano, a novih poticaja za rast još uvijek nema, kao ni ideja odakle bi mogao stići. Korporativni profiti opadaju (za skoro četvrtinu u prvom kvartalu), budžet je skupio skoro 3 triliona rubalja (oko 11,5 milijardi eura) deficita i možda neće biti sredstava za ulaganje u prevazilaženje krize.
Vlada Ruske Federacije ipak i dalje predviđa privredni rast u 2023. za najmanje 1,2 posto i očekuje ubrzanje tempa na 2 posto u 2024. i 2,6 posto u 2025. godini.
"Sivi izvoz" i "flota u sjeni"
Zahvaljujući nekim faktorima, poput jačanja građevinarstva, zamjena stranih brendova, ruska ekonomija je uspjela da se održi tokom prošle godine. Međutim, ogroman doprinos tome je dodao tzv. sivi izvoz o kojem nećete pročitati ni u jednom zvaničnom izvještaju.
Mnogi mali i srednji biznisi zaobilaze sankcije preko zemalja koje nisu uvele ograničenja te sa Evropom posluju preko njih. Međutim, način zaobilaženja sankcija su pronašli i naftni giganti.
Tankeri koji prevoze rusku naftu počeli su koristiti naprednu tehnologiju koja im omogućava da predstave pogrešnu lokaciju. Tako uspijevaju zaobići zapadne sankcije uz zadržavanje osiguranja od američke kompanije.
U jednom od istraživanja New York Times je identificirao šest tankera u blizini ruske obale čiji su transponderi rekli da se nalaze na potpuno drugoj lokaciji. Iako se praksa isključivanja transpondera radi sakrivanja lokacije i rute već duže vrijeme koristi na raznim brodovima, u ovom slučaju je korištena napredna tehnologija pod nazivom "spoofing". Ona zamjenjuje lokaciju broda, pokazujući da signal dolazi s nekog drugog mjesta.
"Ovo je neobična i napredna vrsta lažiranja. Ovo očigledno izgleda kao izbjegavanje sankcija", rekao je David Tannenbaum, koji je prethodno pratio sprovođenje sankcija u Ministarstvu finansija SAD-a.
Tokom analize korišteni su javni podaci o kretanju brodova, satelitski snimci i informacije sa društvenih mreža. Minimalno tri od šest tankera su tokom 13 putovanja pokazivali da su navodno plovili prema Zapadu od Japana. U stvari, bili su u Rusiji na naftnim terminalima, a zatim isporučili naftu u Kinu. Tri druga tankera su također dala lažne lokacije, ali nije otkriveno gdje su putovali.
Jedan od prva tri tankera je Cathay Phoenix, u vlasništvu kompanije iz Hong Konga. U februaru je njegov transponder signalizirao sa područja otprilike na pola puta između Japana i Korejskog poluostrva. Ali tokom dana, sudeći po signalu, brod kao da je skakao na jednom mjestu. U međuvremenu, satelitski snimci jasno su pokazali da u tom području nije bilo broda. Zapravo, kao što se može vidjeti na drugim slikama, Cathay Phoenix je u to vrijeme bio 400 km sjevernije u luci Kozmino, odakle je krenuo u Kinu da istovari naftu. Prodaja nafte u Kozminu potvrđena je i carinskim dokumentima.
Svih šest brodova je osigurano od strane američke kompanije American Club. NYT je osiguravaču predstavio rezultate svoje analize. Glavni operativni direktor Daniel Tadros rekao je da osiguravač neće komentirati moguće istrage, ali je napomenuo da osiguranje automatski prestaje u slučaju kršenja sankcija.
Dana 30. maja, svih šest tankera i dalje je bilo na listi kupaca Američkog kluba objavljenoj na web stranici osiguravača. Ali rok osiguranja Cathay Phoenixa promijenjen je u junu 2023. godine. Prije nego što je NYT uputio žalbu Američkom klubu, osiguranje će biti okončano u februaru 2024. godine.
U Kozminu tankeri utovaruju ESPO naftu iz naftovoda Istočni Sibir-Tihi okean. ESPO klasa koja se izvozi u Kinu prodaje se za cijenu puno veću od gornje granice koju su postavile zapadne zemlje po 60 dolara po barelu. Prema analizi grupe istraživača sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu na Dalekom istoku popust ruske nafte na Brent ostao je gotovo nepromijenjen nakon uvođenja evropskog embarga i gornje granice cijena 5. decembra, u iznosu od 11-12 dolara.
Iako kompanije i dalje pronalaze rupe u zakonu i ilegalne načine za saradnju s Rusijom, ekonomija ove zemlje ipak zahtijeva stabilizaciju odnosa prihoda i rashoda što se teško može sprovesti u sadašnjim uslovima.
(Biznis.ba)
Kovačević za Biznis.ba: U fazi smo redizajniranja BH Telecoma
