Škole u BPK određuju upisnu politiku prema potrebama tržišta rada

Otvaranje kompanija koje imaju centrale u Njemačkoj još prije desetak godina u Bosansko-podrinjskom kantonu omogućilo je organizovanje obrazovnog sistema s elementima dualnog obrazovanja.

“Ove kompanije su ideju i misao o elementima dualnog obrazovanja prenijele na naš obrazovni sistem, što se pokazalo veoma uspješnim. Imali smo škole koje su bile spremne za ovu prilagodbu, ali i otvorene vidike Ministarstva obrazovanja i Vlade BPK te smo uspjeli izmijeniti zakonske legislative i ostvariti sve preduslove kako bi se udio realizacije nastave u kompanijama znatno povećao. Vrhunac je bio donošenje pravilnika o izvođenju praktične nastave u školama i kompanijama, što je bio prvi normativni akt te prirode na nivou BiH koji je definisao ovu oblast”, kazao je za Klix.ba Admir Kurtović, direktor Pedagoškog zavoda BPK Goražde.

Odredbe pravilnika, dodao je, odnose se na sve tri srednje škole u Goraždu, ali je u provođenju prednjačila Srednja stručna škola “Džemal Bijedić”, koja je i sklapala najviše ugovora s kompanijama kako bi što veći broj učenika bio zastupljen u praktičnoj nastavi.

“U prošloj školskoj godini, prije pandemije, imali smo 110 učenika koji su praksu obavljali u kompanijama, što je skoro 50 posto učenika. U tom periodu imali smo desetak ugovora s kompanijama, a u toku pandemije nije se obavljala praktična nastava u firmama zbog mjera koje su bile na snazi. Ukoliko se situacija u vezi s pandemijom ne pogorša, od septembra ćemo opet imati praktičnu nastavu. Radili smo na donošenju niza dokumenata koji bi elemente dualnog obrazovanja podigli na jedan viši nivo, pripremljen je nacrt pravilnika o ocjenjivanju učenika, pravilnik o polaganju završnog maturskog ispita, gdje smo mentorima u kompanijama omogućili da učestvuju u procesu ocjenjivanja postignuća učenika. Također, mentori bi trebali učestvovati u komisijama na završnom ispitu i dati ocjenu o tome koje su kompetencije učenici postigli odlaskom u kompaniju i šta su sve naučili. Mislim da ćemo biti prvi kanton u Federaciji koji će imati te odredbe”, istakao je Kurtović.

Tokom juna, dodao je, imali su sastanke i organizovali obilaske kompanija koje su iskazale spremnost da od naredne školske godine ponovo učenike vrate na praksu u kompanije. Ono što još planiraju u narednom periodu, a smatraju veoma važnim, jeste anketiranje djece koja žele da obavljaju praktičnu nastavu u kompanijama, s obzirom na to da su na tome do sada malo radili. Uglavnom se do sada radilo na način da je škola preporučivala učenike kompanijama, koje su onda odlučivale hoće li ih prihvatiti ili ne.

“Razmišljamo o tome da razvijemo mehanizam kako će se to odvijati, kako da motivišemo djecu da što više upisuju stručne škole, a na nama je da im osiguramo praktičnu nastavu u kompanijama. Upisna politika na području BPK je prilagođena potrebama tržišta rada. Škole uglavnom rade na principu da ispitaju tržište, da vide koja su to zanimanja potrebna, zatim se pošalju upitnici kompanijama da vidimo kakav je njihov interes za dualno obrazovanje i onda prema tome određujemo upisnu politiku. Osim u kompanijama, mi imamo praktičnu nastavu i u školama, jer ne možemo baš za svu djecu osigurati da idu na praksu u neku firmu”, kazao je Kurtović.

Još uvijek nisu razvili mehanizam kojim bi pratili koliko učenika nakon završetka školovanja ostaje da radi u tim kompanijama, ali to je nešto na čemu također planiraju raditi u narednom periodu.

“Prije dvije godine se desilo da je jedna kompanija učenicima koji su bili na praktičnoj nastavi kod njih, poklonila mobitele, maturska odijela, a i mentori iz tih kompanija su prisustvovali njihovoj maturskoj večeri. Na taj način su dobili lojalnost tih učenika, koji će se prije odlučiti za rad u takvim firmama kad vide kako ih oni cijene. Ono što je bitno istaći jeste da su ovo sve deficitarna zanimanja, kao što su CNC operateri i plastičari, i takav profil radnika teško ćete naći slobodan na tržištu rada”, zaključio je Kurtović.

Biznis.ba