U Sarajevu savjetovanje posvećeno različitim aspektima energetske efikasnosti

Sudionici sesije koju je u sklopu projekta „Poticanje energetske efikasnosti u BiH“ organiziralo Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit  - GIZ) razmatraju rezultate studije koja, prvi put u BiH, sveobuhvatno analizira stanje postojećih sistema centralnih grijanja u BiH, s fokusom na primjenu visoko efikasne kogeneracije i sistema koji koriste otpadnu toplotu, te korištenje obnovljivih izvora energije u BiH.

Radi se o projektu koji je rezultirao mapiranjem potencijala na nivou države BiH, kao i na nivou općina i gradova za koje su određeni nivelirani troškovi energije, te potencijali za širenja postojećih i/ili izgradnje novih sistema daljinskog grijanja.

Predstavnik GIZ-a i voditelj projekta “Promocija energetske efikasnosti u BiH“ Goran Krstović istaknuo je kako je Njemačko društvo za međunarodnu saradnju iz kojeg dolazi već dugi niz godina prisutno u oblasti energetike, odnosno u projektima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u BiH.

Obraćajući se sudionicima u uvodnom dijelu savjetovanja, predstavnik GIZ-a je podsjetio kako je segment energetske efikasnosti uključen u evropske direktive u sklopu sektora proizvodnje, prenosa i distribucije energije kao jedan od najvažnijih elemenata u kontekstu ostvarivanja ušteda u potrošnji energije u skladu s nacionalnim planovima za energetsku efikasnost.

- Ono što je GIZ uradio, a što je i tema spomenutog panela, jesu potencijali za primjenu kogeneracije i sistema visokoefikasnog daljinskog grijanja, a što je zahtjev sadržan u evropskoj Direktivi o energetskoj efikasnosti - precizirao je Krstović, navodeći da BiH još nije pristupila izradi regulative po tom osnovu.

Riječ je o direktivi koja nalaže da sva postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije, kapaciteta većeg od 20 MW, u procesu dobijanja energetske dozvole trebat će da ponude alternativna rješenja, odnosno da dokažu  da li je, ili nije moguće to postrojenje priključiti na sistem daljinskog grijanja.

U nastavku je direktor za razvoj poslovanja u Centru za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) Vedad Suljić predstavio rezultate projekta - Procjene potencijala za primjenu visoko efikasne kogeneracije i hlađenja i grijanja u BiH, uključujući i utjecaj na cjelokupni energetski sektor.

Podsjetio je kako u BiH postoje 32 sistema daljinskog grijanja, od čega tri u stečaju, s ukupnom instaliranom snagom od 1,8 GW. Oko tri četvrtine potrošnje energije je u FBiH, a ostatak se odnosi na RS.

Suljić smatra da su temeljni izazovi za BiH u tom kontekstu - zadovoljenje potreba za grijanjem, odnosno izvori i načini na koji se ta energija dobija, te navodi da se u aktuelnom trenutku oko 50 posto spomenute energije dobija korištenjem uglja, 29 korištenjem plina, a 20 posto otpada na biomasu, dok  jedan posto otpada na tečna goriva (mazut), a sve se odnosi na nešto više od 10 miliona metara kvadratnih prostora koji se grije.

Inače spomenuta procjena je mapirala potrebe za grijanjem i hlađenjem u skladu s geografskim/klimatskim prilikama, te po sektorima - stanovanje, javni i komercijalni te industrija, uz odgovarajuće koeficijente toplotnih potreba na godišnjem nivou, a na temelju različitih izvora. Pritom se došlo do podatka da ukupne potrebe za grijanjem u BiH iznose oko 21 TW na godišnjem nivou.

Suljić je u izjavi za medije uoči početka skupa istaknuo važnost usvajanja nove filozofije i pristupa pod sloganom '7E', uključujući različite aspekte od ekologije, etičnosti, ekonomije, energije kao robe na tržištu, energetike kao sektora i energetske efikasnosti/efektivnosti, do energetskih sistema.

Po njegovim riječima, radi se o više ciljeva koji bi trebali da tvore jedan jedinstven cilj, odnosno trasiraju pravac kuda BiH treba da ide u kontekstu niskokarbonskog razvoja, uključujući kreiranje optimalne energetske i klimatske politike od koje bi dugoročno svi građani BiH imali koristi, a u kontekstu poboljšanja ukupne kvalitete života.

Kako je rečeno, panel diskusija između predstavnika vlasti, toplana, domaćih eksperata, investitora i međunarodnih organizacija, na osnovu pouzdanih podataka iz spomenute studije ponudit će preporuke koje mogu poslužiti na putu savremenog razvoja tog izuzetno važnog sektora za BiH. Za područja potencijalnog interesa za eksploataciju centraliziranih sistema i visokoefikasne kogeneracije urađene su i detaljne GIS (Geografski informacioni sistem) mape za 45 općina koje su važan izvor podataka za sve daljnje analize, a spomenuta studija treba da bude temelj budućeg planiranja svih većih energetskih postrojenja.

Dvodnevni skup, posvećen različitim aspektima energetske efikasnosti, nastavlja rad sutra i predstavlja priliku za razmatranje brojnih otvorenih pitanja s kojima se BiH suočava u kontekstu energijske tranzicije i zaštite okoliša, uključujući holistički pristup i platformu za otklanjanje svih barijera na tom putu.

( FENA)