Stalno prestrojavanje ne skraćuje put: Nauka objasnila zašto
Međutim, matematička analiza pokazuje da takva taktika najčešće ne donosi očekivani rezultat.
Randa Herzallah, matematičarka sa Univerziteta Warwick u Velikoj Britaniji, analizirala je ponašanje vozača u saobraćaju i zaključila da često mijenjanje traka može dodatno usporiti kretanje vozila. Svoja zapažanja objavila je u časopisu The Conversation.
Iako se vozačima često čini da su najveći uzrok gužvi nesreće, radovi ili zatvorene trake, zastoji se mogu stvarati i bez vidljivog razloga. Dovoljna je samo reakcija jednog vozača – naglo kočenje, promjena brzine ili prestrojavanje – da pokrene lančanu reakciju.
Kada se vozilo ubaci u drugu traku, vozači iza njega moraju prilagoditi brzinu i napraviti prostor. Svako naredno vozilo reaguje nekoliko trenutaka kasnije, što može stvoriti talas usporavanja koji se širi kroz kolonu.
Zbog toga ono što jednom vozaču izgleda kao dobar potez može zapravo dodatno opteretiti saobraćaj za sve učesnike.
Prema matematičkim modelima koje je analizirala Herzallah, vozači mogu doprinijeti protočnijem saobraćaju pridržavajući se nekoliko jednostavnih pravila: držati dovoljnu udaljenost od vozila ispred sebe, izbjegavati nagla ubrzanja i kočenja te ne mijenjati traku bez stvarne potrebe.
Zaključak je jednostavan – stabilna i predvidiva vožnja često je brži put kroz gužvu nego stalna potraga za „bržom“ trakom.
