Do kraja decenije EU se obavezala da smanji neto emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Neuspjeh u značajnijem smanjenju emisija CO2 je izazvan "sporom implementacijom električnih vozila širom kontinenta", dodaje ECA.
"Kontinuirana poboljšanja tehnologije motora i uvođenje hibridnih pogonskih sklopova su učinili motore efikasnijim, ali povećana masa vozila u kombinaciji sa snažnijim motorima poništava postignuti tehnološki napredak", kaže se u izvještaju.
Prosječna masa automobila se povećala za oko deset odsto između 2011. i 2022., dok je snaga motora porasla za 25 odsto, prenosi "Jutarnji.hr".
Emisije novih automobila su počele da značajno padaju tek 2020. godine, navode mediji.
"To je uglavnom zbog značajnog porasta broja električnih vozila, dok stvarne emisije CO2 automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem nisu pale", navodi se u izvještaju.
Krivica za loš rezultat je pripisana i "rupama u zakonu" koje su dozvoljavale laboratorijsko testiranje, a ne testiranje u realnim uslovima. To su iskoristili proizvođači automobila koji su napravili velike razlike između "fabričkih" i realnih emisija.
