Evropska kozmetička industrija traži izuzeće od trgovinskog rata sa SAD-om

Glavni izvršni direktor L’Oreala je izjavio da je skupina od 15 firmi iz tog sektora upozorila dužnosnike EU-a da bi uključivanje kozmetike u protumjere moglo imati vrlo štetne posljedice za sam EU.
“Moj je jedini zahtjev prema ljudima u Bruxellesu da pogledaju u trgovinski saldo i ne označe crvenim kategoriju u kojoj možemo više izgubiti no dobiti”, rekao je Nicolas Hieronimus za Financial Times.
EU je najavio prošle sedmice uzvratne mjere na carine američkog predsjednika Donalda Trumpa na čelik i aluminij te popis roba koje bi mogle biti predmetom carina od sredine travnja koji uključuje parfeme, šampone, proizvode za njegu kože te proizvode za šminku.
Taj popis, koji pokriva robe u vrijednosti od 26 milijardi eura, dio je plana uvođenja carina u dva koraka. Prošle sedmice Evropska komisija je ipak odlučila odgoditi na 13. aprila moguće uvođenje carina koje su trebale stupiti na snagu 1. aprila na, primjerice, viski i motore Harley Davidson kako bi ostavila dodatni prostor za razgovore s Washingtonom.
Po riječima Hieronimusa, on je s glavnim izvršnim direktorima ostalih firmi, kao što su njemački Beiersdorf i švicarski Givaudan, razgovarao s europskim dužnosnicima i upozorio da kod uvođenja carina treba voditi računa da kategorija na koju se carine uvode spada u neto uvoznike, a ne neto izvoznike jer će inače protumjere više kazniti europske od američkih firmi.
“Više puta smo objasnili da bi bila greška uključiti kozmetiku i druge proizvode za ljepotu jer bi sami sebi pucali u nogu. Podizanje cijena u SAD-u će pogoditi potrošače, ali i naš tržišni udio. Izostavite nas iz toga, uživajte u onome što doprinosimo ekonomiji nemojte poticati vatru gdje nije potrebna”, izjavio je Vincent Warnery, glavni izvršni direktor Beiersdorfa koji ima popularne brendove kao što su Nivea i Coppertone.
Njemački trgovinski lanac za kozmetiku Douglas upozorio je prošloga tjedna da trgovinske napetosti već ostavljaju traga u evropskoj potražnji za skupljim kozmetičkim proizvodima, prenose Financije hr.
Oko dva miliona Evropljana je zaposleno u kozmetičkoj industriji, a u 2023. godini taj je sektor pridonio evropskoj ekonomiji vrijednošću od 180 milijardi eura te 71 milijardu eura u poreznim prihodima.
SAD je jedno od najvećih tržište za firme poput L’Oreala.
Šefovi kozmetičkih firmi su u Bruxellesu razgovarali i o promjenama evropske direktive o tretiranju otpadnih voda u gradskim sredinama za koju kažu da neopravdano udara upravo na njih. Zabrinuti su i zbog moguće zabrane etanola u kozmetičkim proizvodima te smatraju da treba podići svijest o tome koliko prilagodbe na promjene u regulatornim standardima utječu na njihove proračune za inovaciju.
Po riječima Hieronimusa, trećinu vremena i novca istraživači L’Oreala potroše na revizije kako bi ispunili regulatorne zahtjeve.
“Ne kažem da je sva regulativa loša. Odlučni smo napraviti promjene kada je potrebno. No, nekad se suočavate s apsurdnim zahtjevima”, kazao je.