Kina aktivno traži strane investicije kako bi podstakla svoj usporavajući rast, ali upravo ta sporost opterećuje planove kompanija da razvijaju svoje poslovanje u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji, pokazalo je godišnje istraživanje više od 500 evropskih kompanija.
Usporavanje ekonomije sada je dominantna briga ispitanika u istraživanju Evropske privredne komore u Kini, koje je objavljeno u petak. Kina je i dalje visoko rangirana kao mjesto za ulaganje, ali je udio kompanija koje ove godine razmatraju proširenje poslovanja u zemlji pao na 42%, što je najniži nivo ikad zabilježen.
„Poslovna perspektiva je najpesimističnija do sada, sa očekivanjima kompanija za rast i profitabilnost, a zabrinutost zbog intenziviranja konkurencije“, navodi Komora u svom istraživanju poslovnog povjerenja.
Ekonomske brige se odnose uglavnom na dugotrajne pritužbe zbog propisa i praksi za koje kompanije kažu da idu u prilog njihovim kineskim konkurentima ili su nejasne, stvarajući neizvjesnost za preduzeća i njihove zaposlene. I drugi akteri, uključujući Američku privrednu komoru u Kini (AmCham), dijele sličnu zabrinutost.
“Tim starijim problemima sada se pridružuje slabija ekonomija, koja narušava poslovno povjerenje”, rekao je Jens Eskelund, predsjednik Evropske komore.
“Kompanije počinju shvatati da neki od ovih pritisaka koje smo vidjeli na lokalnom tržištu, bilo da se radi o konkurenciji, da li je u pitanju niska potražnja, da poprimaju možda trajniju prirodu”, rekao je on novinarima ranije prošle sedmice. “I to je nešto što počinje da utiče na odluke o ulaganju i na način na koji razmišljaju o razvoju lokalnog tržišta.”
Vlada pokreće programe za povećanje potrošačke potrošnje, ali povjerenje ostaje nisko zbog slabog tržišta rada. Ekonomski rast pokazao se bržim nego što se očekivalo, 5,3% godišnje u prva tri mjeseca ove godine, ali veći dio rasta BDP-a dolazi od državne potrošnje na infrastrukturu i ulaganja u fabrike i opremu, prenosi Investitor me.
Ogromno ulaganje u industrije poput solarnih panela i električnih automobila stvorilo je intenzivnu cjenovnu konkurenciju, smanjujući profit. Više od trećine ispitanika u anketi je reklo da su uočili višak kapaciteta u svojoj industriji. Za 15% kompanija, njihove operacije u Kini završile su 2023. u minusu. Stranim kompanijama je potreban rast domaće potražnje, a ne proizvodnih kapaciteta, rekao je Eskelund.
„Ono što je važno stranim kompanijama nije nužno neka vrsta naslovnog broja BDP-a — 5,3%, kako god — već sastav BDP-a,“ rekao je on.
Blizu 40% kompanija izjavilo je da su se preselile ili razmatraju premještanje budućih investicija iz Kine. Jugoistočna Azija i Evropa su najveći “dobitnici” tog trenda, a slijede ih Indija i Sjeverna Amerika. Skoro 60% reklo je da se drže svojih investicionih planova za Kinu, ali manje u odnosu na prošlu godinu.
„Privlačnost Kine kao glavne investicione destinacije blijedi“, navodi se u izvještaju komore o istraživanju. „Bez značajnih poboljšanja poslovnog okruženja, kompanije će nastaviti da traže mogućnosti na drugim tržištima za koje smatraju da nude veću pouzdanost, predvidljivost i transparentnost.”
Otprilike jedna trećina kompanija bila je optimistična u pogledu rasta svog poslovanja ove godine, u odnosu na više od polovine u 2023, a samo 15% njih je bilo optimistično u pogledu rasta profita.
Više od polovine očekuje da će smanjiti troškove u Kini ove godine, uključujući 26% koji planiraju smanjiti broj zaposlenih – što će u izvještaju “dodatno povećati pritisak na već napeto tržište rada”.
