"Sve više kompanija prekida nova zapošljavanja. Također, sve češće razmišljaju o otpuštanjima", rekao je Klaus Wohlrabe, šef odeljenja za ankete u Ifo.
Situacija je posebno teška u sektoru proizvodnje.
"Industrija pokušava da se izbori s krizom kombinacijom skraćenog radnog vremena i otpuštanja", rekao je Wohlrabe, osvrćući se na praksu smanjenja radnih sati.
Iako su uglavnom industrijske kompanije planirale smanjenje radne snage, Wohlrabe je primijetio sličan trend u maloprodaji.
U sektoru usluga, koji je dugo bilježio rast zaposlenosti, sada se očekuje stagnacija. U građevinskom sektoru ima malo promjena.
U proizvodnji Ifo primjećuje znake daljeg širenja prakse skraćenog radnog vremena. Smanjenjem radnih sati i, u skladu s tim, plata, mnoge kompanije pokušavaju da izbjegnu otpuštanja, prenosi B92.
U novembru je 17,8 posto ispitanih preduzeća planiralo smanjenje radnih sati, u poređenju sa 14,3 posto u augustu. Za naredna tri mjeseca 28 posto firmi očekuje primjenu te mere, što je porast u odnosu na 23 posto iz augusta.
Iako kompanije obično ne sprovode ovu politiku u punoj meri, rast pokazuje jasan negativan trend.
Ifo naglašava da je stopa smanjenja radnih sati i dalje niska u poređenju s prethodnim krizama. Početkom 2020. godine, na vrhuncu pandemije, 59 posto industrijskih kompanija skratilo je zaposlenima radno vrijeme.
Mjera najviše pogađa kompanije u metalskoj industriji, 41,7 posto, zatim proizvođače namještaja, 33,7 posto i automobilski sektor, 27,2 posto.
Ovi procenti odnose se na udio kompanija čiji zaposleni rade skraćeno. Mjera često pogađa samo dio radne snage, pa je ukupan procenat zaposlenih koji rade manje od punog radnog vremena značajno niži.
