Ulaganja britanskog Adriatic Metalsa su najveća strana investicija u BiH.
Britanska kompanija Adriatic Metals čija bh. podružnica Eastern Mining razvija ležišta mineralnih sirovina u Varešu, pokrenula je na londonskoj berzi najveću prodaju dionica ove godine.
Ugledni Financial Times, naime, piše kako ulaganja Adriatic Metalsa predstavljaju najveću direktnu stranu investiciju u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini od proglašenja njene nezavisnosti ranih 1990-ih godina prošloga stoljeća. Za razliku od mnogih zemalja u Evropi, u kojima je sve teže otvoriti nove rudnike, bh. političari traže načina kako privući strane investitore nudeći nisku stopu korporativnog poreza u iznosu od 10 posto. U prosjeku je potrebno 16 godina za dobijanje dozvola i pokretanja proizvodnje u novom rudniku. Ukoliko sve bude teklo po planu, Adriatic bi trebao ispuniti ovaj cilj u četiri godine.
„Pozdravljamo posvećenost Adriatic Metalsa u obnavljanju bh. rudarske industrije, imajući u vidu planirana ulaganja u Rudnik Vareš, koji će biti najveća pojedinačna strana investicija u metalsku industriju ove zemlje do sada,“ izjavio je Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.
Paul Cronin, bivši bankar i generalni direktor Adriatic Metalsa, osnovao je ovu kompaniju nakon što je kupio kompaniju koja posjeduje dozvole za istraživanje za područje oko rudarskog grada Vareša i započela su bušenja. Uspjeh je odmah uslijedio nakon što je otkriveno nalazište Rupice.
„Kada sam otišao u BiH da procijenim ove projekte, pregledao sam materijal koji niko ranije nije pregledao, koji je potom digitaliziran i unijet u naš softverski model“, kaže Cronin za Financial Times.
Visokokvalitetna ruda iz nalazišta Rupice će omogućiti kompaniji da, nakon što započne rad u podzemnom rudniku, 2023. godine povrati uložene investicije za manje od godinu dana.
Cronin planira da zaradu dobijenu od rudnika iskoristi za finansiranje dodatnih istraživanja u ovom kraju, te druge akvizicije, prvenstveno u Evropi.
„Željeli bismo imati neke od metala koji se koriste u proizvodnji baterija. Sigurno nikl, ali i kobalt. Također, željeli bismo i neke dragocjene metale. Srebro ima ulogu u procesu dekarbonizacije, naročito jer se koristi u proizvodnji solarnih panela“, ističe Cronin.
Biznis.ba
