Fed: Uvođenjem novih pravila, osam najvećih banaka moglo bi uštedjeti 230 mlrd dolara
Fed razmatra ažuriranje ulaznih podataka koje koristi u izračunu dodatnog sloja kapitala za sistemski važne banke (GSIB), koji je zadnji put mijenjan 2015. godine, kako bi se prilagodio ekonomskom rastu i točnije odražavao veličinu banaka u odnosu na globalnu ekonomiju, kažu Reutersovi izvori.
Ažuriranje tih inputa ili koeficijenata smanjilo bi sistematske rezultate banaka i rezultiralo dodatnim kapitalom, no konkretne odluke nisu donesene.
Zajedno, američki GSIB-ovi držali su otprilike 230 milijardi dolara kapitala na račun dodatne naknade u prvom tromjesečju 2024., prema podacima Feda, što sugeriša da bi čak i mala promjena mogla rezultirati značajnim uštedama za neke banke.
Potencijalne uštede kapitala za osam banaka, uključujući JPMorgan, Citigroup i Bank of America, ovisit će o nizu faktora, uključujući njihove poslovne modele. Primjerice, dodatna naknada odnosno GSIB od 0,5 posto, iznosi više od osam milijardi dolara za JPMorgan i Bank of America, prema izračunu Reutersa.
Ipak, spremnost centralne banke da preispita ovo pitanje veliki je napredak u višegodišnjoj kampanji GSIB-a za smanjenje doplate te pokazuje kako šira borba oko pravila o kapitalu stvara nove prilike za banke da guraju druge dugo tražene regulatorne ustupke.
Uveden kao rezultat globalne finansijske krize 2009., dodatni iznos ima za cilj povećati otpornost GSIB-ova s obzirom na prijetnju koju predstavljaju finansijskoj stabilnosti. Prilikom usvajanja pravila, Fed je rekao da utvrđuje koeficijente, koji se odnose na veličinu banke, međusobnu povezanost, složenost i prekograničnu aktivnost, koristeći podatke 2012.-2013. godine, prenose Financije hr.
Centralna banka je rekla da će taj pristup poboljšati predvidljivost rezultata i olakšati bankama planiranje, ali da će povremeno revidirati okvir. No od tada nije mijenjan. Budući da banke imaju tendenciju rasti u skladu s ekonomijom korištenje zastarjele metodologije čini ih većima u odnosu na globalnu ekonomiju nego što zapravo jesu, tvrdile su banke.
“Američki GSIB-ovi drže više od 59 milijardi dolara u GSIB kapitalnim rezervama koje se mogu pripisati isključivo općem ekonomskom rastu”, napisao je JPMorgan u javnom pismu Fedu u januaru.
No, centralna je banka prošle godine potaknula raspravu o ovom pitanju kada je, predstavila prijedlog “Basel III” kojim bi se povećao kapital za GSIB i druge velike banke. Dužnosnici Feda tvrdili su da bi plan tačnije izmjerio rizik od gubitaka banaka.
Velike banke najteže su pogođene Baselskim prijedlogom i agresivno tvrde da će ih prisiliti na obuzdavanje kreditiranja.
Fed ima razumijevanja za te pritužbe i radi na preispitivanju prijedloga, ali sa svim ustupcima moraju se složiti i drugi, izvijestio je Reuters.
Ažuriranje koeficijenata doplate jedan je od načina na koji bi Fed mogao samostalno neutralizirati utjecaj povećanja Basela za velike banke, tvrdili su neki dužnosnici industrije na privatnim sastancima s Fedom.
Međutim, izvori Reutersa kažu da ta dva projekta nisu povezana i da dužnosnici Feda nastavljaju s njima nezavisno.
