Banka je također smanjila predviđanje rasta za 2026. godinu za 0,2 postotna boda, na 1,3 posto, a isti toliki ekonomski rast je predviđen i u 2027. godini, s predviđanjima da će plaće nadmašiti inflaciju.
Ova objava dolazi usred razdoblja političkih previranja u Francuskoj, podsjeća Euronews, koje je prošle sedmice potaknulo rejting agenciju Moody’s da smanji kreditni rezultat zemlje na AA3.
Moody’s je istaknuo zabrinutost zbog rastućeg nacionalnog deficita za koji se očekuje da će dosegnuti 6,3 posto 2025. godine.
Francuska se već suočila s disciplinskim mjerama na razini EU zbog prekomjerne potrošnje u 2024., prekoračivši granicu deficita bloka od tri posto.
Optimističnija od Moody’sa, centralna banka očekuje da će javni deficit iduće godine iznositi između pet i 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Francuska sada radi na hitnom zakonodavstvu kako bi spriječila zatvaranje vlade, u nedostatku zakona o proračunu za 2025. Nakon spora vezanog uz proračun, bivši premijer Michel Barnier smijenjen je početkom prosinca, a zamijenio ga je François Bayrou.
Centralna banka upozorava da bi izvanredni zakon značajno povećao deficit sljedeće godine – dodajući da bi mogao povećati porez na dohodak za oko četiri milijarde eura.
Guverner Banke Francuske Francois Villeroy de Galhau posebno je pozvao političare da ostave po strani svoje razlike “zbog vjerodostojnosti Francuske”. Banka očekuje harmoniziranu inflaciju od 2,4 posto ove godine, te 1,6 posto 2025. godine.
