O kamatnim stopama, kreditima, stanju u bankarskom sektoru, uticaju inflacije u intervjuu za Vijesti.ba je govori direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBA) Jasmin Mahmuzić.
Kakve kamatne stope imaju građani FBiH i kakve su one u odnosu na one Evropskoj uniji?
Mahmuzić: Općenito, imamo održanu stabilnost nivoa kamatnih stopa na kredite u proteklih pet godina. Prosječni nivoi kamatnih stopa na kredite koje plasiraju banke sa sjedištem u FBiH usporedivi su sa nivoima prosječnih kamatnih stopa eurozone, uključujući i Hrvatsku. Kamatne stope u BiH trenutno su niže u odnosu na ostale zemlje u okruženju. U odnosu na skupine zemalja u razvoju, u većini slučajeva i prema podacima koje objavljuju međunarodne finansijske institucije, kamatne stope u BiH su značajno ili višestruko niže, a što je rezultat uspostavljene finansijske i monetarne stabilnosti. Uvažavajući stabilnost našeg tržišta i aktivne mjere Agencije za bankarstvo, ne očekujemo značajnije promjene nivoa kamatnih stopa u tekućoj godini.
Kakvo je stanje sa kreditima s promjenjivom kamatnom stopom u FBiH?
Mahmuzić: Mjere koje su imale za cilj ublažavanje posljedica rasta referentnih kamatnih stopa izvan BiH dale su očekivani efekat. Usklađivanja kamatnih stopa na kredite koji su se ranije ugovarali sa promjenljivom kamatnom stopom, dominantno, nisu prelazila nivo „značajnog“ povećanja ili preko 200 baznih poena (2%). Tržište je reagovalo na način da se udio kredita sa ugovorenom promjenljivom kamatnom stopom kontinuirano smanjivao. U tekućoj godini očekujemo stabilizaciju prilika na finansijskim tržištima izvan BiH što će dodatno umanjiti rizike dodatnih poremećaja koji bi se indirektno mogli prenositi na naše tržište.
Vi ste jednom kazali da je neopravdano da kamatne stope brzo rastu. Zašto?
Mahmuzić: Naši stavovi su uvijek temeljeni na analizama i uz uvažavanje specifičnosti našeg finansijskog sistema. Kamatne stope se formiraju na tržištu, bez direktnih utjecaja naših institucija. Svjesni smo da kreditna i monetarna politika Centralne banke BiH ima ograničenja koja su vezana za Valutni odbor. Jasne su i okolnosti i potrebe za postojanjem kredita koji se ugovaraju sa promjenljivim kamatnim stopama. Reakcije vodećih centralnih banaka u cilju obuzdavanja inflacije, putem direktnih utjecaja na kamatne stope, nisu predviđen ili primjeren alat na našem tržištu. Dodatno, automatski prijenos mjera sa drugih tržišta, osim što ne bi dao željene efekte, ne bi imao opravdanost i u smislu trenutnog stanja našeg tržišta, odnosa ponude i traženje za novcem, kamatnih stopa na izvore finansiranja. Prema trenutnim pokazateljima, inflatorni pritisci su smanjeni, uz zadržavanje nivoa kamatnih stopa, što upućuje na opravdanost našeg pristupa.
Kakvo je po ovom pitanju bh. tržište i kakva je uloga Agencije na čijem ste čelu po tom pitanju?
Mahmuzić: Kada govorimo o bankarskom sistemu, tržište je uređeno prema principima koji su usporedivi sa relevantnim okruženjem u EU. U ključnim oblastima koje se odnose na kapital i likvidnost imamo potvrdu Europske komisije o ekvivalentnosti regulatornog i supervizorskog okvira. Pored ciljeva koji su utvrđeni važećim zakonskim okvirom, zadatak Agencije je i kontinuirano usklađivanje sa EU. Osim zaštite deponenata, očuvanja i jačanja stabilnosti bankarskog sistema, institucija ima i značajnu ulogu kod zaštite korisnika finansijskih usluga. Fokus je na transparentnosti i zakonitom odnosu kreditora prema tržištu i klijentima. Jasno ističemo naše opredjeljenje da kroz uređen, odgovoran i siguran bankarski sistem, najbolje štitimo interese građana i privrede.
Koje su slabosti, a koje prednosti našeg tržišta?
Mahmuzić: Ključna specifičnost je okvir za djelovanje Centralne banke BiH u uslovima Valutnog odbora. Važeći koncept ima određene slabosti u smislu mogućnosti djelovanja na tržištu u specifičnim fazama ekonomskih ciklusa. Ipak, ako uzmemo u obzir specifičnosti i slabosti političkog i institucionalnog okvira u BiH, koncept Valutnog odbora je jedini moguć i održiv izbor do momenta pridruživanja EU ili eurozoni.
U određenoj mjeri, možemo tvrditi da imamo brojne prednosti koje se odnose na temelje sistema koji su usporedivi sa EU, dok istovremeno, ostali segmenti ekonomije i društva moraju biti izloženi značajnijim analizama i reformama u procesima usklađivanja sa EU.
Kakav uticaj ima inflacija?
Mahmuzić: U svakoj prilici napominjemo da se u našem slučaju može govoriti o fenomenu „uvezene inflacije“. Inflacija ima duboke korijene koji su vezani za kreditno-monetarne politike centralnih banaka izvan BiH i za poremećaje u lancima snabdijevanja strateškim robama, energentima i hranom. Inflacija je posljedica drugih poremećaja, a ukoliko se ne poduzimaju mjere obuzdavanja i kontrole, inflacija može postati i uzrok dodatnih izazova. Čini se da smo u ovom trenutku manje izloženi rizicima tkz. inflatorne spirale ili nezaustavljive inflacije. Moramo prihvatiti činjenicu da će buduća stanja tržišta biti pod utjecajima kontinuirane neizvjesnosti zbog događaja koji nisu vezani za finansijske sisteme. Inflacija ostaje ključni indikator.
Privatizacija Sberbanke u BIH je prošla prilično glatko, ako se tako može reći. Kako je tekao taj proces i kako je moguće da je protekao bez većih turbulencija?
Mahmuzić: Dvije banke koje su poslovale u BiH, u vlasničkom i upravljačkom smislu, bile su dio međunarodne bankarske grupacije. Zbog vlasničkih veza sa Ruskom Federacijom, ove banke su bile izložene rizicima međunarodnih sankcija, što je na kraju dovelo do krize povjerenja deponenata u sigurnost grupacije i pojedinačnih banaka. Kolaps poslovanja dešavao se uporedo sa odlukama nadležnih regulatornih tijela na nivou EU, članica i u našem regionu, čime su banke proglašene „propalim ili vjerovatno propalim“. Kao osnovni princip, banka u takvom statusu nije u mogućnosti nastaviti redovno poslovanje, a sve iskazane vrijednosti, parametri, kapital, postaju upitni ili nepouzdani. Status banaka i bankarske grupe je bio neodrživ sa dodatnim rizicima za stabilnost bankarskog sistema BiH. U takvim okolnostima prioritet se daje mehanizmima zaštite deponenata, klijenata i tržišta. Agencija je bila u obavezi postupati po važećim zakonima, što je rezultiralo mjerama pojačanog nadzora i naknadnog restrukturiranja banke sa sjedištem u Federaciji BiH. Bili smo svjesni činjenice da bi kašnjenje ili izostanak postupanja po važećim zakonima doveo do značajnijih poremećaja koji se ne bi mogli ograničiti samo na banku. Okvir za restrukturiranje banaka je unaprijed definisan što ima za cilj odvijanje procesa „glatko i bez turbulencija“.
Jučer ste sa partnerima iz Ministarstva finansija SAD-a razgovarali o jačanju stabilnosti bankarskog sistema. Koliko znači ova podrška američkih partnera i koje mjere se mogu poduzeti na sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti?
Mahmuzić: Od osnivanja, Agencija za bankarstvo je imala podršku SAD, putem institucija i agencija koje su u vezi sa Ministarstvom finansija SAD. Modeli podrške su se mijenjali, ali su principi i stavovi po pitanju saradnje dodatno ojačani. Sa punim uvažavanjem, crpimo mogućnosti razmjene stavova i iskustava po svim bitnim pitanjima.
U segmentima regulative i supervizije sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, potvrđujemo opredjeljenje i partnerstvo, u mjeri koja se odnosi na nadležnosti Agencije. Ovaj segment našeg rada je prepoznat kao iznimno razvijen i relevantan i u međunarodnim okvirima. Opet, stavi i podrška naših partnera su od iznimnog značaja za buduća unaprjeđenja i prilagođavanja novim izazovima i rizicima.
Šta su Vaše trenutne aktivnosti i šta je ono što ćete raditi u narednom periodu?
Mahmuzić: Izgradili smo respektabilnu instituciju koja ima svoje mjesto u mreži europskih regulatornih tijela. Supervizorski procesi i razvoj regulative odvijaju se prema precizno planiranim rokovima i aktivnostima. Nadzor banaka i ostalih subjekata bankarskog sistema odvija se kontinuirano, po različitim segmentima regulative i nadziranih rizika. U skladu sa strateškim ciljevima, daje se poseban značaj postizanju i održavanju usklađenosti sa EU u ključnim segmentima regulative i supervizije. Imamo aktivan pristup i kod strateških usklađivanja u oblastima digitalne sigurnosti, klimatskih rizika i rizika koji se odnose na zloupotrebe bankarskog sistema u svrhu pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Istovremeno, posebnu pažnju posvećujemo pitanjima jačanja zaštite korisnika finansijskih usluga, finansijskoj inkluziji i prilagođavanju modela poslovanja stvarnim potrebama građana i privrede.
S.Ć
