Potrošnja i investicije 'drže' ekonomiju BiH, inflacijski pritisak ponovno prisutan
Navode da je godina završena stopom rasta od 2,1 posto na godišnjem nivou, što ukazuje na otporan, ali ograničen ekonomski oporavak.
Početak obilježilo je izraženo usporavanje, vidljivo prvenstveno kroz slabiju dinamiku privatne potrošnje i investicionih aktivnosti, dok je, paralelno s postupnim smirivanjem neizvjesnosti i poboljšanjem ekonomskog sentimenta, u drugom dijelu zabilježen postepen oporavak i konsolidacija ukupne ekonomske aktivnosti.
Potrošnja domaćinstava i državna potrošnja su s rastom od 2,3 posto i 2,8 posto respektivno, imale ključnu ulogu u održavanju privredne aktivnosti, dok je investiciona aktivnost, nakon sporijeg starta, ubrzala i na godišnjem nivou ostvarila rast od 6,7 posto. Nasuprot tome, kretanja u vanjskoj trgovini dodatno su naglasila prisutne strukturne neravnoteže i ovisnost o uvozu.
Iako je izvoz roba i usluga 2025. zabilježio umjeren oporavak od 2,6 posto, nakon dvije negativnih kretanja, takav rast nije bio dovoljan da kompenzira bržu ekspanziju uvoza (5,2 posto), što je rezultiralo daljim pogoršanjem neto izvoza u strukturi BDP-a. Inflacija se čitavu kretala iznad ciljanog nivoa, s ubrzanjem u drugoj polovini vođena prvenstveno povećanjem cijena u segmentu hrane, usluga i energije, što je doprinijelo prosječnoj stopi rasta cijena od četiri posto.
- Sveukupno posmatrano, 2025. obilježila je umjerena otpornost domaće ekonomije, pri čemu je domaća potražnja pružila kratkoročnu stabilnost, ali istovremeno ostaje izražena potreba za dubljim strukturnim reformama kako bi se ojačali proizvodni kapaciteti, unaprijedila vanjska konkurentnost i osigurao uravnoteženiji i održiviji dugoročni rast u Bosni i Hercegovini - istakli su analitičari sektora Istraživanje, ESG i strukturirano finansiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
Dodaju da je početak 2026. obilježilo smirivanje cjenovnih pritisaka, uz postupno usporavanje rasta cijena hrane i uvoznih proizvoda, što je djelimično rezultat stabilizacije globalnih robnih tržišta. Ipak, inflatorni pritisci su se zadržali kroz domaće faktore, prije svega rast troškova stanovanja, energenata, komunalnih usluga i cijena uslužnih djelatnosti. Dodatni pritisci proizašli su iz rasta troškova rada i poslovanja, koji su se brzo prelijevali na krajnje potrošačke cijene.
Međutim, eskalacija sukoba na Bliskom istoku rezultirala je i zatvaranjem Hormuškog moreuza, što je izazvalo značajne poremećaje na globalnom energetskom tržištu i snažan rast cijena nafte. Iako sukob nema direktne sigurnosne implikacije za BiH, visoka zavisnost od uvoza nafte dovela je do snažnog rasta cijena energenata i dodatnih inflatornih pritisaka.
To se odrazilo na ubrzanje inflacije u martu na 5,1 posto godišnje, pri čemu je kategorija transporta zabilježila najsnažiji rast cijena od 11,1 posto. Uz očekivanja da će se cjenovni pritisci nastaviti te da će se snažan rast cijena goriva preliti na ostale komponente indeksa potrošačkih cijena, prvenstveno hranu i usluge, realno je očekivati da će prosječna inflacija u 2026. dostići nivo od oko 4,5 posto.
Posmatrajući ekonomska kretanja u prvom kvartalu 2026., promet maloprodaje ponovo bilježi dvocifrene stope rasta, koje su s februarom dostigle nivo od skoro 12 posto. Takva dinamika predstavlja jedan od ključnih faktora u kontekstu domaće potrošnje i njenog doprinosa kretanju BDP‑a u 2026.
Iako će inflacija i globalna previranja uticati na ponašanje potrošača, očekivanja su da domaća potrošnja i tokom ove ostane relativno otporna. S druge strane, kretanja u vanjskoj trgovini i industriji Bosne i Hercegovine dodatno su naglasila strukturnu asimetriju između domaće potražnje i proizvodnog sektora. Iako je izvoz u februaru zabilježio rast od oko šest posto, kumulativno gledajući se ipak nalazi u negativnoj zoni, dok je smanjenje trgovinskog deficita od 3,4 posto na godišnjem nivou u većoj mjeri rezultat slabije uvozne dinamike nego stvarnog jačanja izvozne konkurentnosti.
Paralelno s tim, industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti izražen negativan trend, s padom od oko šest posto na godišnjem nivou u prvom kvartalu. Posebno snažna kontrakcija zabilježena je u rudarstvu (‑20 posto), dok je prerađivačka industrija ostala u zoni negativnog rasta (‑3,5 posto). Ovakva kretanja potvrđuju da izostanak oporavka industrije i ograničen izvozni zamah ostaju ključna ograničenja rasta, te da se ekonomska aktivnost u ranoj fazi 2026. i dalje oslanja prvenstveno na domaću potrošnju.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, uz izraženu osjetljivost ekonomije Bosne i Hercegovine na vanjske šokove, bila je ključni razlog za reviziju najvažnijih makroekonomskih projekcija. Pored pojačanih inflatornih pritisaka, zbog kojih će se inflacija i ove kretati iznad zdravog nivoa od dva posto, pogoršanje vanjskog okruženja, uz slab rast ekonomije eurozone od svega 0,5 posto kao glavnog trgovinskog partnera BiH, ima direktne implikacije na izvoznu tražnju.
- Slabija ekonomska aktivnost u eurozoni dodatno ograničava izvozna kretanja BiH, što, u kombinaciji s postojećim unutrašnjim slabostima u industrijskoj proizvodnji, doprinosi usporavanju ukupne domaće ekonomske aktivnosti i pogoršanju izgleda ekonomskog rasta. U tom kontekstu, očekivanja ekonomskog rasta u 2026. revidirana su naniže, na 1,7 posto. Rizici po makroekonomsku stabilnost u srednjem roku i dalje su prisutni, prvenstveno kroz inflatorne pritiske i slabiju dinamiku rasta - zaključili su analitičari, saopćeno je iz Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
