Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer su trgovinske tenzije između SAD-a i Kine i skok cijena nafte na najviše razine u gotovo četiri godine izazvali zabrinutosti u vezi s rastom globalnoga gospodarstva.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7.30 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši drugi dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao blagih 0,1 posto, dok su u Singapuru, Australiji i Šangaju cijene dionica pale između 0,1 i 0,7 posto. U Hong Kongu i Južnoj Koreji danas se zbog praznika ne radi.
Na burzama vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, gdje su Dow Jones i S&P 500 indeks pali, jer su u ponedjeljak na snagu stupile 10-postotne carine na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz u SAD.
Peking je uzvratio carinama na uvoz 60 milijardi dolara vrijedne američke proizvode i otkazao za ovaj tjedan zakazane pregovore o trgovini te poručio da zamjenik premijera Liu He neće doći na sastanak u Washington.
Prošloga su tjedna cijene dionica na svjetskim burzama snažno porasle jer su ulagači očekivali nastavak pregovora između Washingtona i Pekinga, no sada su te nade splasnule.
Wang Shouwen, zamjenik kineskog ministra trgovine, kazao je jutros kako je teško nastaviti pregovore kada je SAD „Kini stavio nož na vrat”. Kada će se pregovori nastaviti, sasvim ovisi o volji Washingtona, kazao je.
Ulagači su suzdržani i zbog toga što danas počinje dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke. Odluke će biti objavljene u srijedu, a očekuje se da će Fed povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova po treći put ove godine.
Pažljivo će se pratiti i ostali detalji u priopćenju za eventualne smjernice po pitanju daljnjeg kretanja kamata i situacije u najvećem svjetskom gospodarstvu.
Oprez ulagača posljedica je, također, rasta cijene nafte, koja je na londonskom tržištu dosegnula najviše razine u gotovo četiri godine. Jutros je cijena barela ojačala 0,2 posto, na 81,30 dolara.
Posljedica je to odluke OPEC-a i njegovih partnera na čelu s Rusijom da neće povećati proizvodnju, unatoč padu ponude iz Irana zbog predstojećih američkih sankcija protiv te zemlje i unatoč pozivima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da spuste cijene nafte, prenosi Hina.
I na valutnim tržištima vlada oprez. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,32 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,22 boda.
Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti porasla s jučerašnjih 112,55 na 112,85 jena, a u jednom se trenutku po prvi put nakon dva mjeseca probila i iznad 113 jena.
Američka je valuta ponešto ojačala i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1735 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1750 dolara.
Biznis.ba
