Berze pod pritiskom: Nafta iznad 100 dolara, prinosi na obveznice rastu
Cijene nafte iznad 100 dolara posebno izgledaju zabrinjavajuće, a, uprkos svim naporima američkog Ministarstva finansija, prinosi na državne obveznice i dalje rastu.
Septembar, tradicionalno loš mjesec na Wall Streetu, opravdava svoju reputaciju, ali problemi koje su investitori u prošlosti uglavnom ignorisali sada se gomilaju. Rat u Iranu dobija nove dimenzije, a Hormuški moreuz i dalje je uglavnom zatvoren, što vrši pritisak na cijene nafte. Brent je prvo prešao 100 dolara u srijedu, a dan kasnije, kada je Iran napao desetak brodova u blizini Hormuškog moreza, iznad 100 dolara prešao je i američki WTI. Ipak, u petak je ponovo pao ispod 100 dolara.
Istovremeno, prinosi na državne obveznice širom svijeta opasno rastu. Prinos na američke 30-godišnje obveznice dostigao je 5,35 posto, što je najviše u posljednjih 19 godina. U četvrtak, nakon objave indeksa proizvođačkih cijena u SAD-u za august, indeks PPI porastao je 5,4 posto na godišnjem nivou, što je 0,7 procentnih poena više nego u julu. Prinos je prvi put od novembra 2023. premašio 4,90 posto, piše RTV Slovenija.
Fed je bio uspješan 2012., ali situacija je ovaj put drugačija
Američko Ministarstvo finansija pokušava smiriti situaciju većim kupovinama dugoročnih obveznica. Dok je 19. augusta ministar finansija Scott Bessent najavio da će Ministarstvo najmanje udvostručiti obim kupovine obveznica s rokom dospijeća od 10 do 20 godina, ono ih je zapravo utrostručilo, na šest milijardi dolara.
Svrha ovih kupovina prvenstveno je poboljšanje likvidnosti starijih i manje likvidnih obveznica. Za sada se ne čini da će ova „akcija“ mnogo pomoći i preokrenuti trend, kao 2012. godine. Tada je američka centralna banka uspjela preokrenuti kretanja na dugom kraju krive prinosa operacijom Twist, prenosi SEEbiz.
Međutim, analitičari upozoravaju da je obim ovog programa tek oko trećine onog iz 2012. godine. Osim toga, američki dug je sada mnogo veći – tada je iznosio 16 biliona dolara, a danas 40 biliona dolara.
Neki se već pitaju šta je sljedeće. Hoće li Fed štampati novac pod svaku cijenu kako bi spasio tržište obveznica? Nije ni to toliko nemoguć scenarij.
Globalna tržišta dionica ne samo da su ove godine dobro podnijela geopolitičke tenzije već se čine otpornim i na preostale šokove koji su obilježili svijet posljednjih godina – od visoke inflacije i Trumpovih tarifa do smanjene atraktivnosti „carry tradea“, kreditnih „žohara“, kako je to prošle jeseni rekao Jamie Dimon iz JPMorgana, misleći na veliki obim loših kredita pojedinih američkih regionalnih banaka, pa do ovogodišnjih previranja na tržištu privatnog duga.
Prema analitičarima HSBC-a, u bliskoj budućnosti bit će nekoliko dodatnih faktora koji će testirati otpornost tržišta. Među rizicima su viši porezi na dobit kompanija, ponovni rast duga privatnog sektora, koji je trenutno na najnižem nivou u posljednjih nekoliko decenija, ali više kamatne stope pokazuju znakove preokreta, te povlačenje očekivane podrške centralne banke.
U svojoj analizi stratezi HSBC-a opisali su berze kao „teflonske“ zbog njihove otpornosti, odnosno kao da ih loše vijesti jednostavno ne dotiču. 200-dnevni pokretni prosjek indeksa S&P 500 raste već više od 330 trgovinskih sesija zaredom, što je četvrti najduži takav niz u posljednjoj deceniji.
„Čini se kao da novac koji hrli u rizična ulaganja i dalje ignoriše svaku negativnu vijest“, napisali su.
Slično pitanje postavlja se i u Deutsche Banku, gdje upozoravaju da je trenutnu situaciju na tržištima teško održati, dok investitori potcjenjuju opasnost od stagflacijskog šoka, koji poprima sve veće razmjere.
Tržišta obveznica također predstavljaju određeni rizik za berze. U nekom trenutku sve više investitora moglo bi odlučiti prebaciti barem dio kapitala u obveznice ako one, kao u slučaju američkih 30-godišnjih obveznica, ostvaruju prinos veći od pet posto godišnje.
