Hrvatska je svoju berzu električne energije (CROPEX) osnovala prije deset godina, dok berza u Srbiji (SEEPEX) postoji od 2016. godine.
Energetski stručnjaci kažu da bi berza omogućila transparentnu, brzu i efikasnu trgovinu strujom, ali da za njeno osnivanje nema saglasnosti političke vlasti u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina se obavezala integrisati u evropsko energetsko tržište još prije 18 godina, kada je potpisala Ugovor o pristupanju Evropskoj energetskoj zajednici. Međutim, još uvijek nije uspostavila berzu električne energije, koja je preduslov za tu integraciju.
U Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), nadležnoj, između ostalog, za međunarodnu trgovinu električnom energijom, navode za Radio Slobodna Evropa (RSE) da berza nije uspostavljena zbog "zakonskih prepreka". Objašnjavaju da je za kreiranje politike nadležno državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Osnivanje berze je preduslov za spajanje sa jedinstvenim evropskim tržištem, što donosi niz prednosti, objašnjava za RSE energetski ekspert Mirza Kušljugić.
Kaže da domaći državni aparat još uvijek održava energetski monopol, kroz subvencioniranje proizvodnje u državnim termoelektranama na ugalj, te kontrolu cijene električne energije.
"Normalno je da će protiv trgovanja (električnom energijom) na berzi biti oni koji ne žele konkurenciju", kaže Kušljugić, objašnjavajući da ne postoji volja političke vlasti u BiH za integraciju energetskog sektora.
Energetski ekspert Almir Muhamedbegović za RSE navodi da građani Bosne i Hercegovine mnogo gube zbog netransparentne prodaje viškova električne energije posredstvom firmi nakupaca na unutrašnjem tržištu, umjesto na domaćoj berzi, ili na berzama zemalja u susjedstvu.
Objašnjava to na primjeru Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, najvećeg proizvođača električne energije u državi. Ova kompanija, uz druge dvije javne elektroprivrede, čini glavninu domaćeg elektroenergetskog sektora.
"Kada vidite kolika je zarada Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u izvozu struje, vidjećete da je to banalno u odnosu na prodaju struje nakupcima na unutrašnjem tržištu. I to je ta izgubljena dobit. To je pogubna prodaja viškova struje, koja je potpuno netransparentna", kaže Muhamedbegović.
Naime, Elektroprivreda BiH već godinama prodaje svoje viškove struje firmama nakupcima, nerijetko po cijenama nižim od onih na berzama električne energije u susjednim zemljama. Samo tokom 2022. godine je na razlikama u cijeni ovo preduzeće propustilo prihod od 63,6 miliona maraka (32,5 miliona evra), pokazala je nedavna analiza RSE.
Muhamedbegović objašnjava da je berza najbrži i najtransparentniji način trgovanja strujom, koja omogućava brzu trgovinu strujom po principu "dan unaprijed" ili "unutar jednog dana".
"Tu se vidi ko je kupio, koliko je kupio, i po kojoj cijeni. To je kao tender uživo", objašnjava on.
Energetski ekspert Ognjen Marković kaže za RSE da bi osnivanje berze i integracija u elektroenergetsko tržište Evropske unije omogućili Bosni i Hercegovini i niz drugih prednosti.
"Proizvodnja električne energije u zemlji bi bila optimizirana, što bi značajno olakšalo i proces dekarbonizacije, odnosno prestanka korištenja uglja i drugih fosilnih goriva u proizvodnji struje", kaže on.
Marković ističe i da je još 2016. godine pripremljen prijedlog izmjene zakona o energetskom sistemu na nivou države, što je trebalo omogućiti, između ostalog, i uspostavljanje berze.
"Bez donošenja tih izmjena se ne može ni uspostaviti berza. Evo, sedam godina je prošlo, a taj prijedlog nije čak ni došao u državni parlament da se o njemu raspravlja. Još uvijek je na nivou analiza i tehničkih razgovora i još nije, čini mi se, došlo ni do pravih političkih razgovora o usvajanju", kaže on.
Istovremeno, iz državnog preduzeća "Elektroprenos", nadležnog da prenosi električnu energiju, te održava i proširuje elektroprenosnu mrežu, kažu da je tržište električne energije za dan-unaprijed i unutar dana (berzu) bilo potrebno uspostaviti i ranije, te da je neophodno aktivno raditi na uvezivanju u regionalno i evropsko tržište. Dodaju da su analize pokazale da bi uvođenjem mogućnosti kratkoročne trgovine strujom i povećanjem transparentnosti bila ostvarena "potencijalna dobit od oko 60 miliona evra godišnje".
Naveli su da su 2022. i 2023. godine nastavljene aktivnosti ka osnivanju berze, u skladu sa dogovorom između resornog državnog ministarstva, Svjetske banke, američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID), te Delegacije Evropske unije u BiH.
Uz tehničku asistenciju USAID-a, trenutno je u toku izrada nacrta Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao omogućiti osnivanje berze električne energije.
