ESB je tokom protekle decenije kupila obveznice u vrijednosti od nekoliko biliona eura u nastojanju da ponovno potakne inflaciju, a na bilanci banke i dalje se nalazi više od četiri biliona eura obveznica, navodi Reuters, što utječe na tržišne cijene godinama nakon što je potreba za poticajima prestala.
Ova tržišna iskrivljenja razlog su zašto bi ESB trebala promijeniti pristup kupovini obveznica, procesu poznatom i kao kvantitativno popuštanje, rekla je Schnabel, samo nekoliko mjeseci prije procjene strategije koja će se baviti načinom na koji banka koristi svoje instrumente.
“Za učinkovito upravljanje inflacijom u ovakvom okruženju, središnje banke trebaju davati prednost agilnosti i fleksibilnosti. Kratkoročne kamatne stope stoga ostaju instrument izbora u većini okolnosti” rekla je Schnabel u govoru u Washingtonu.
Kamatne stope mogu se brzo mijenjati, a godine negativnih kamatnih stopa poništene su tokom samo jednog sastanka sredinom 2022. kada je inflacija počela rasti, dodala je članica Upravnog odbora ESB-a.
Slično tome, dugoročni instrumenti likvidnosti za komercijalne banke također su fleksibilni jer ESB može brzo promijeniti njihove uvjete, tako da, čak i ako likvidnost ostane u financijskom sustavu, uvjeti se mogu prilagoditi.
Kupovina obveznica, međutim, mogla bi ograničiti ESB na duže razdoblje.
“Budući da se obveznice mogu smanjivati samo postepeno, cijene imovine ostat će iskrivljene dugo vremena. To znači da bi prag za pokretanje kvantitativnog popuštanja trebao biti viši nego u prošlosti,” rekla je Schnabel, koja je i članica odbora zadužena za tržišne operacije.
Iako ESB već smanjuje svoju bilancu dopuštajući da obveznice isteknu, moglo bi proći do sljedećeg desetljeća prije nego što dovoljan broj obveznica dospije kako bi se višak likvidnosti smanjio na željenu razinu. Međutim, kupovina obveznica učinkovita je za ublažavanje kratkotrajnih tržišnih napetosti, tvrdi Schnabel.
“Kupovina imovine je moćan alat za stabilizaciju finansijskih tržišta tokom razdoblja stresa. Stabilizacija financijskih tržišta obično zahtijeva samo kratkotrajne intervencije” rekla je Schnabel.
Smjernice za buduće politike, popularan alat korišten tokom razdoblja ultra niskih kamatnih stopa, također su problematične jer ograničavaju banke i doprinijele su relativno sporom početnom odgovoru na rastuću inflaciju krajem 2021. i početkom 2022., smatra Schnabel, prenose Financije hr.
“U današnjem nestabilnom okruženju, smjernice za buduće politike stoga su od ograničene koristi za centralne banke,” zaključila je članica upravnog vijeća ESB-a.
