STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu oko 1 posto, nakon što je jučer pao 1,5 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,98 posto, na 8.668 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,03 posto, na 22.390 bodova, a pariški CAC 0,88 posto, na 7.860 bodova.
I na azijskim su berzama cijene dionica porasle.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,7 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,4 i 1,6 posto.
Rast indeksa uglavnom se zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon jučerašnjeg oštrog pada.
No, daljnji smjer tržišta potpuno je neizvjestan i ovisi o tome što će Trump odlučiti o recipročnim carinama, koje bi trebao objaviti 2. aprila, a taj je dan nazvao „Danom oslobođenja”.
Tržišta su već sedmicama pod pritiskom jer je Trump već uveo carine na uvoz čelika i aluminija, najavio carine na uvoz automobila, povećao carine na uvoz iz Kine...
U nedjelju je, pak, poručio da će recipročne carine uključivati sve zemlje.
To je u ponedjeljak izazvalo oštar pad cijena dionica na svjetskim berzama jer su iz Bijele kuće još nedavno poručivali da bi se nove carine odnosile samo na manju grupu od 10 do 15 zemalja s kojima SAD ima najveće trgovinske neravnoteže, da bi bilo izuzetaka i da carine možda neće biti tako visoke kako se prvo najavljivalo.
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati jačanje inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast globalne ekonomije.
Zbog toga se idućih dana očekuje vrlo nestabilno trgovanje.
