Pošto je potonula prethodne nedjelje, vrijednost lire danas je pala za dodatnih sedam odsto u odnosu na dolar, a od početka godine za 45 odsto. Indeksi na svim većim svjetskim berzama završili su dan u minusu, a turski Borsa Istanbul 100 pao je 2,4 odsto, jer investitori strahuju da bi finansijska kriza u Turskoj mogla negativno da utiče na međunarodni bankarski sistem i svjetsku ekonomiju.
Lira pada jer investitori sumnjaju da će turski predsednik Redžep Tajip Erdogan uspjeti da se izbori sa slabljenjem valute i diplomatskim sporom sa SAD koji je rezultirao udvostručenjem američkih carina na uvoz čelika i aluminijuma iz Turske.
Erdogan je isključio mogućnost podizanja referentnih kamatnih stopa, što bi moglo da uspori ekonomski rast, dok nezavisni analitičari navode da je podizanje tih stopa hitno potrebno za stabilizaciju turske lire. Novi predsjednički sistem u Turskoj omogućava Erdoganu da izvrši pritisak na centralnu banku i spriječi dizanje kamatnih stopa.
Erdoganovo odbijanje da poveća referentne kamatne stope samo je jedan od nekoliko faktora koji zabrinjava investitore. Oni brinu i zbog oslanjanja Turske na zajmove iz inostranstva koji bi mogli da budu obustavljeni uslijed rasta kamatnih stopa u drugim ekonomijama, zbog Erdoganovog tvrdog stava, kao i zbog sukoba Ankare i Washingtona. Osim što je poslala indekse na svjetskim berzama u minus, neizvjesnost je nakratko dovela i do naglog pada vrijednosti valuta nekih zemalja u razvoju, Južne Afrike i Indije.
Neizvjesnosti situacije u Turskoj doprinosi i to što je do rasta velikog djela njene privrede došlo zahvaljujući dugogodišnjem zaduživanju turskih kompanija u stranim valutama, kada su referentne kamatne stope u SAD i Evrope bile izrazito niske. To je pomoglo turskoj ekonomiji koja je prošle godine imala rast od sedam odsto, ali referentne kamatne stope u SAD sada rastu.
To dovodi do odliva kapitala iz Turske, slabi njenu valutu i povećava turskim kompanijama i bankama troškove otplate duga u stranim valutama, a moglo bi da dovede i do bankrotstva nekih od njih.
U teoriji, Erdogan bi mogao da zatraži finansijsku pomoć od Međunarodnog monetarog fonda, a mogao bi i da uvede ograničenja na transfere novca kako bi spriječio odliv kapitala iz zemlje. Za sada nije nagovjestio da će uraditi ni jedno ni drugo.
Uticaj krize u Turskoj na razvijene ekonomije za sada je relativno ograničen. Indeksi na američkim i evropskim berzama zabilježili su skroman pad u posljednjih nedjelju dana, a analitičari ne vide veliki rizik od finansijskih turbulencija u tim zemljama. Finansijska kriza u Turskoj pojačana je zbog spora Ankare i Washingtona, a Erdogan u nizu obraćanja prethodnih dana nije nagovjestio da je spreman da popusti u sporu sa SAD.
Tenzije u odnosima Washingtona i Ankare eskalirale su zbog slučaja američkog sveštenika Endrua Bransona uhapšenog u Turskoj, ali njima doprinose i druga neslaganja. To su, između ostalog, hapšenje tri osobe zaposlene u američkom konzulatu u Istanbulu, zahtjev Turske da SAD isporuče islamskog propovjednika Fetulaha Gulena kog Ankara optužuje za organizaciju puča 2016. godine, zatim vojne aktivnosti Turske na sjeveru Sirije i namjera Ankare da od Rusije kupi raketni sistem S-400.
Predsjednik SAD Donald Trump u petak je naložio da carine na uvoz iz Turske budu udvostručene - za uvoz čelika sa 25 na 50 odsto, a za uvoz aluminijuma sa 10 na 20 odsto. Erdogan je danas, u najnovijem u nizu obraćanja prethodnih dana, izjavio da je Turska pod ekonomskom „opsadom” koja nije povezana s ekonomskim pokazateljima i da će prevazići, kako je rekao, „napad” na svoju ekonomiju, prenosi Beta.
Zaprijetio je da će tražiti nove saveznike, što bi mogao da bude nagovještaj bližih veza s Rusijom, i upozorio da će uvesti drastične mjere ako kompanije povuku strane valute iz banaka. Predsjednik Turske je kazao i da se na društvenim mrežama sprovodi „ekonomski teror” i da će „izdajnici” biti kažnjeni, a Ministarstvo unutrašnjih poslova Turske prethodno je saopštilo da je pokrenulo istragu o 346 naloga na društvenim mrežama čiji je sadržaj navodno doprinio padu turske lire.
Biznis.ba
