Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 1.2 posto, na 40.003 boda, dok je S&P 500 porastao 1.5 posto, na 5.303 boda, a Nasdaq indeks 2.1 posto, na 16.685 bodova.
Indeksi su porasli četvrtu sedmicu zaredom i dostigli rekordne nivoe. To se ponajviše zahvaljuje nadi ulagača da će inflacija u SAD-u ubuduće slabiti, što bi otvorilo prostor američkoj centralnoj banci za smanjenje kamatnih stopa. Prošle je sedmice, naime, objavljeno da su potrošačke cijene u aprilu porasle nešto manje nego što se očekivalo.
Zahvaljujući tome, ponovno su oživjele špekulacije da će američka centralna banka u drugoj polovici godine u dva navrata smanjiti kamatne stope, u septembru i decembru, za po 0.25 postotnih bodova.
No, inflacija se i dalje kreće znatno iznad Fedovog ciljanog nivoa od 2 posto, a novi podaci pokazali su i da su proizvođačke cijene u aprilu porasle više nego što se očekivalo. A to bi idućih mjeseci moglo potaknuti rast potrošačkih cijena. Uz to, Fedovi lideri ponavljaju da nisu uvjereni da je inflacija suzbijena i da ne kane žuriti sa smanjenjem kamata.
Stoga se postavlja pitanje koliko su procjene na tržištu o rezu kamata doista realne. Tim više što se početkom godine špekuliralo da će Fed u ovoj godini kamate smanjiti u barem pet navrata, za ukupno 1.5 postotnih bodova.
"Čini se da su svi fokusirani na to što bi Fed mogao učiniti ili ne učiniti, s obzirom na to da smo godinu započeli s očekivanjima da će kamate biti smanjene možda čak u šest navrata, a sada su ta očekivanja spala na jedno do dva smanjenja, kaže Silas Myers, direktor u fondu Mar Vista Investment Partners.
A na evropskim se berzama prošle sedmice trgovalo oprezno, pa su indeksi skliznuli s rekordnih nivoa, koje su dostigli prije sedam dana. Londonski FTSE oslabio je prošle sedmice 0.2 posto, na 8.420 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0.4 posto, na 18.704 boda, a pariški CAC 0.6 posto, na 8.167 bodova.