Dow Jones indeks oslabio je 0,66 posto, na 51.180 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,22 posto, na 7.801 bod, a Nasdaq 0,22 posto, na 27.538 bodova.
Pad cijena dionica posljedica je ponovnog rasta cijena nafte jer kriza na Bliskom istoku ne popušta. A zbog rasta cijena ‘crnog zlata‘ rastu prinosi na obaveznice, što poskupljuje zaduživanje kompanija i države.
Dan prije S&P 500 i Nasdaq dostigli su rekordne nivoe, zahvaljujući padu cijena nafte i prinosa na obaveznice, no jučer se situacija ponovo preokrenula, pa su indeksi skliznuli s rekordnih nivoa, prenosi Hina.
Kako se inflacija kreće znatno iznad ciljanog nivoa američke centralne banke od 2 posto, očekuje se dodatno povećanje kamatnih stopa.
Jučer je objavljen zapisnik sa sjednice lidera Feda u septembru, kada su jednoglasno podržali povećanje kamata za 0,25 postotnih bodova. Zapisnik pokazuje da su se mišljenja razlikovala samo u tome zbog čega se kamate moraju podići.
Jedni su za to glasali kako bi se prevladao šok od rasta cijena nafte, dok su drugi smatrali da treba zauzdati inflaciju koju pokreće snažna potražnja.
Zbog toga se očekuje nastavak ciklusa povećanja kamata. Doduše, ne očekuje se da će Fed dodatno zaoštriti monetarnu politiku već na sjednici u oktobru, ali do kraja godine vjerovatno će povećati kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova.
Na najveću svjetsku berzu već sedmicama najviše utječe kretanja cijena nafte i prinosa, no od idućeg sedmice u fokusu ulagača bit će i kvartalni poslovni rezultati kompanija.
Analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju u prosjeku biti oko 30 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom se zbog povišenih cijena nafte najveći rast zarada očekuje u energetskom sektoru, za 114 posto, a potom u tehnološkom, za 66,5 posto.
I na evropskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 0,79 posto, na 10.458 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,35 posto, na 25.104 boda, a pariški CAC 1,22 posto, na 7.769 bodova.
