Procvat bezgotovinskih plaćanja u postpandemijskom razdoblju povećao je ovisnost eurozone o američkim firmama koje obrađuju gotovo dvije trećine plaćanja karticama u području primjene zajedničke valute. Firme poput PayPala i Applea također su proširile svoje poslovanje.
Evropski dužnosnici proglasili su suverenitet u plaćanjima strateškim prioritetom budući da fragmentirani globalni poredak donosi rizik od instrumentalizacije pristupa platnim sistemima, a novi oblici novca dovode u pitanje ulogu eura.
ECB želi do 2029. uvesti digitalni euro i preuzeti ulogu jamca online 'lisnice', a projekt bi provodile privatne firme, uključujući banke.
Zajmodavci pak strahuju da će digitalni euro potaknuti klijente da dio novca prebace u digitalnu 'lisnicu' pa istražuju vlastita rješenja, prenosi SEEbiz.
Evropski konzorcij koji do kraja ove godine planira pokrenuti kriptovalutu vezanu uz euro objavio je tako prošle sedmice da sada broji ukupno 37 finansijskih institucija, uključujući talijanske banke UniCredit i Intesu Sanpaolo i austrijski Raiffeisen Bank International.
„Akteri u javnom i privatnom sektoru kreću se u istom strateškom smjeru, ali s loše usklađenim poticajima i vremenskim rokovima“, smatra Paolo Gusmerini, direktor digitalnog bankarstva u konzultantskoj firmi PwC.
Paralelni sistemi
ECB planira besplatno osigurati infrastrukturu za podršku digitalnim plaćanjima u eurima i ograničiti naknade koje trgovci plaćaju za njihovo prihvaćanje.
Plaćanja karticama u eurozoni dosežu vrijednost od oko 3,4 biliona eura godišnje pa bi ograničenje bi moglo smanjiti godišnji prihod privatnog sustava plaćanja između osam i devet milijardi eura godišnje, izračunao je Reuters na temelju podataka ECB-a.
Trgovci troše oko 3,75 milijardi eura godišnje samo na naknade za prihvaćanje plaćanja debitnim karticama. Otprilike polovina iznosa ide kartičnim mrežama izvan EU-a, a druga polovina bankama, pokazuju podaci ECB-a.
Kako bi se ograničio utjecaj na širi financijski sektor, propisi o digitalnom euru trebali bi, kako se trenutno očekuje, ograničiti iznos u digitalnoj 'lisnici' na maksimalno 3.000 eura.
Time bi se ostavio prostor europskim bankama, firmama za plaćanje i tehnološkim startupovima da paralelno uspostave vlastite sisteme.
Insajderi u sektoru i dužnosnici upozoravaju pak da više paralelnih sistema nosi veći rizik kibernetičkih napada i tehničkih kvarova.
Akademik i bivši visoki dužnosnik ECB-a Ulrich Bindseil izjavio je nedavno da nametanje limita predstavlja "ozbiljan poraz".
„Očekivali bismo da novac komercijalnih banaka bude podređen novcu središnje banke, a ne obrnuto“, rekao je Bindseil.
