Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,66 bodova, dok je u petak navečer iznosio 103,78 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 151,40 na 151,25 jena.
Američka je valuta blago oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dostigla 1,0815 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0810 dolara.
Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,59 posto, na 85,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,66 posto, na 81,15 dolara.
Na azijskim se berzama jutros trguje oprezno dok ulagači čekaju nove podatke o inflaciji u SAD-u, regiji i evropskim zemljama, koji bi mogli nagovijestiti kada će središnje banke početi smanjivati kamatne stope.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na petak, kada je dostigao najviši nivo u osam mjeseci.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks oslabio 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji pale 0,3 posto. U Shangaiu, Hong Kongu i Australiji porasle su, pak, između 0,3 i 0,5 posto.
Ulagači su oprezni jer posljednjih mjeseci inflacija u SAD-u i zemljama regije blago raste.
Doduše, na tržištu se i dalje procjenjuje da bi američka središnja banka mogla početi smanjivati kamate u junu, no mnogi smatraju da je to preoptimističan scenarij.
Prošle je sedmice ulagače ugodno iznenadila švicarska središnja banka, koja je neočekivano smanjila kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 1,5 posto, prenosi Index hr.
To je prva velika središnja banka koja je smanjila kamate, nakon dužeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike, što se na tržištu smatra prvim signalom da je borba protiv inflacije u zapadnim zemljama gotovo dobivena.
Zbog toga će ove sedmice u fokusu ulagača biti novi podaci o inflaciji u SAD-u, regiji i evropskim zemljama, koji bi mogli nagovijestiti kada će središnje banke početi smanjivati kamatne stope.
