Euro je stupio na snagu prije 25 godina, 1. januara 1999., a danas je valuta u dvadeset država s 350 miliona stanovnika, od kojih je posljednja članica postala Hrvatska početkom ove godine, piše HINA.
Predsjednik Eurogrupe Paschal Donohoe, predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zajedničkim su člankom, objavljenim na stranicama ECB-a, obilježili tu godišnjicu.
"Zajednička valuta olakšala je život"
U članku objavljenom jučer pišu da je zajednička valuta Evropskoj uniji dala "jednostavnost, stabilnost i suverenitet" te je olakšala živote evropskim građanima koji sada lako mogu uspoređivati cijene, trgovati i putovati.
Euro je kroz godine bio suočen s velikim izazovima, uključujući i s pitanjima o svom opstanku, pišu evropski čelnici, naglašavajući kako su "svaki put pronađeni pravi odgovori", poput harmoniziranog sustava nadzora banaka nakon velike krize 2008. godine.
"Danas se podrška zajedničkoj valuti među građanima eurozone bliži rekordnim razinama", istaknuli su, upozorivši da posao "nije gotov" jer su pred Europom novi izazovi s kojima se države pojedinačno ne mogu nositi same.
Unija je suočena s rastom geopolitičkih tenzija, prvenstveno ruskim "ilegalnim ratom" protiv Ukrajine, ubrzavajućom klimatskom krizom i izazovima bez presedana za europsku konkurentnost koji stižu iz drugih dijelova svijeta.
Stoga će u budućnosti ključna biti pitanja poput obrane, zelene i digitalne tranzicije. Samo za dekarbonizaciju privrede će do 2030. biti potrebno 620 milijardi eura godišnje, upozorili su.
EU mora izgraditi istinsku uniju tržišta kapitala kako bi se "mobiliziralo privatno finansiranje", mora osnaživati bankovnu uniju i reformirati fiskalna pravila. Euro treba ući u "digitalno doba" te se moraju pripremiti temelji za potencijalni "digitalni euro" koji će biti komplementaran s gotovinom.
Čelnici upozoravaju kako "s nekoliko zemalja koje su trenutno u procesu pristupanja EU" savez mora zadržati kapacitet da "djeluje odlučno".
"Proširenje i produbljenje nisu međusobno isključivi. No proširenje bi moglo zahtijevati promjene organizacije EU", zaključuje se u članku.
