Razlika između prinosa na 10-godišnje obveznice dviju država porasla je u petak za tri bazna boda na 80 baznih bodova, što je najviše na zaključnoj osnovi od 2012., kada je europodručje bilo u dubini svoje dužničke krize. Neki ulagači kažu da bi razlika mogla porasti na 100 baznih bodova.
"Intenzitet tog poteza podsjetio je tržišta na volatilnost viđenu tokom dužničke krize u eurozoni prije deset godina", napisali su u bilješci od petka stratezi za stope TD Securitiesa, uključujući Pooju Kumru i Richa Kellyja. "Ključno je koliko će ovaj potez biti zarazan za šire evropske državne obveznice i globalne stope."
Francuski ljevičarski savez je ranije tog dana predstavio planove za rješavanje ekonomskih izazova zemlje, uključujući 150 milijardi eura (160 milijardi dolara) dodatne godišnje potrošnje do 2027., prenosi SEEbiz. Također je potvrdio namjere da ukine nekoliko pro-poslovnih reformi predsjednika Emmanuela Macrona.
Francuska su se tržišta naglo rasprodala nakon što je Macron raspustio Nacionalnu skupštinu i raspisao prijevremene izbore jer je njegovu stranku potukao krajnje desni Nacionalni skup Marine Le Pen na izborima za Evropsku uniju. Izborna kocka ponovno je stavila u fokus opterećene javne račune Francuske i pokrenula pitanja o budućnosti Macronove agende.
U srijedu je Evropska komisija ukorila Francusku zbog proračunskog deficita iznad granice bloka od 3%, ostavljajući zemlju pod takozvanom procedurom prekomjernog deficita koja zahtijeva korektivne radnje i može dovesti do kazni za nepoštivanje.
