Zakon je usvojen sa 74 glasova "za" i 24 glasa "protiv".
Ključne savezne službe, uključujući State Department, ministarstvo domovinske sigurnosti, pravosuđa, finansija, i dalje će biti finansirane do 30. septembra nakon što je zakon izglasan u američkom Senatu, gdje demokrati imaju većinu. No, zakon ne uključuje finansiranje pomoći, uglavnom vojne, za Ukrajinu, Tajvan ili Izrael, koje je sadržano u drugom dokumentu koji je Senat izglasao, ali većinski republikanski Zastupnički dom ga je ignorisao, prenosi Hina.
Vođe Senata su jučer satima pregovarali o brojnim amandmanima koji su naposljetku odbačeni, no zbog kašnjenja je prošao rok za izglasavanje zakona, koji je bio u petak u ponoć. Ipak, ured Bijele kuće za upravu i budžet je izdao saopćenje kojim je rečeno da službama neće biti naloženo da prestanu s radom te je izraženo uvjerenje da će Senat ubrzo usvojiti zakon, što je i učinio.
Premda je Kongres uspješno usvojio zakon, ponovno su na vidjelo izašle duboke stranačke podjele kao i neslaganje unutar tijesne republikanske većine u Zastupničkom domu. Konzervativka Marjorie Taylor Greene je prijetila da će pokrenuti glasanje o uklanjanju predsjednika doma Mikea Johnsona, svog kolegu iz Republikanske stranke, jer je dozvolio da se zakon izglasa.
Posljednja djelomična obustava rada države se odvila za vrijeme predsjednika Donalda Trumpa od 22. decembra 2018. do 25. januara 2019. Do rekordno dugog prekida rada saveznih službi je došlo nakon što je republikanski predsjednik ustrajao u tome da se osiguraju sredstva za izgradnju zida uzduž američke granice s Meksikom i nakon što se nije uspio dogovoriti s demokratima.
