„Za sada je ovaj ciklus kamatnih stopa došao do kraja ili je vrlo blizu kraja“, rekao je Martin Kocher u svom prvom intervjuu za međunarodne medije otkako se ovog mjeseca pridružio najvišem tijelu za donošenje odluka ECB-a.
Kocher je govorio nakon što je ECB u četvrtak odlučio zadržati kamatne stope nepromijenjenima na 2 posto drugi sastanak zaredom, ističući otpornost privrede u eurozoni uprkos višim američkim tarifama na većinu roba bloka.
Prethodno je ECB prepolovio troškove zaduživanja u osam koraka, počevši od sredine 2024.
„Bez većih promjena“ podataka, argumenti koji su doveli do ovomjesečne odluke „do određene mjere će se i dalje održavati“ na sljedećim sastancima ECB-a, rekao je.
Kocher je ovog mjeseca započeo svoju dužnost guvernera Oesterreichische Nationalbank (OeNB) nakon što je završio šestogodišnji mandat njegovog prethodnika Roberta Holzmanna.
Holzmann se proslavio kao najoštriji član Upravnog vijeća ESB-a i više puta je bio jedini glas protiv odluka o smanjenju kamatnih stopa, prenosi SEEbiz.
Upitan o vlastitom stavu, Kocher je rekao da bi se "trenutno naginjao opreznoj strani" monetarne politike i savjetovao da se ne preuzima previše rizika u vezi s inflacijom. "To je austrijska tradicija", rekao je.
Kocher je rekao da bi se "trenutno naginjao opreznoj strani" monetarne politike © Lisa Leutner/Reuters
Također je naglasio da je monetarna politika "postala pragmatičnija" posljednjih decenija jer je više vođena podacima: "Upravno vijeće ESB-a nije mjesto za ideologiju, već strojarnica monetarne politike, gdje bi se optimalne odluke trebale donositi na temelju dostupnih podataka."
Nakon odluke u četvrtak, trgovci procjenjuju vjerojatnost manju od 50 posto za još jednu četvrtinu boda referentne kamatne stope na depozitne usluge do kraja prvog tromjesečja sljedeće godine.
Inflacija je pala na srednjoročni cilj ESB-a od 2 posto i očekuje se da će pasti nešto ispod tog praga u sljedeće dvije godine.
Međutim, Kocher je upozorio da je „važno ostati oprezan i ne previše čitati u trenutnu stabilnost“, ukazujući na ukupnu neizvjesnost koja proizlazi iz trgovinskih napetosti i geopolitičkih sukoba.
„Ako se podaci promijene, ako se procjene rizika promijene, tada će biti potreban odgovor. To može ići u oba smjera“, rekao je.
