Švicarska nacionalna banka i američko Ministarstvo finansija u ponedjeljak su izdali deklaraciju kojom formalno usklađuju svoja stajališta o deviznim pitanjima, a obje zemlje obećavaju da neće "ciljati devizne tečajeve u konkurentske svrhe". U izjavi se također priznaje da su tržišne intervencije valjan alat za rješavanje valutne volatilnosti ili "neurednih" kretanja deviznih tečajeva.
"SAD priznaje pravo Švicarske nacionalne banke (SNB) na intervenciju. Stoga bi se to moglo smatrati zelenim svjetlom ako se odluče ponovno na to obratiti u budućnosti", rekao je Lee Hardman, valutni strateg u MUFG-u.
Objava slijedi nakon godina napetosti oko švicarskih deviznih intervencija, zbog kojih je Švicarska nacionalna banka često intervenirala na tržištima kako bi obuzdala snagu franka. Valuta često raste u vrijeme tržišne krize zbog svoje uloge sigurnog utočišta za investitore, što opterećuje izvoz i smanjuje inflaciju, čineći kurs ključnim fokusom za SNB.
Alpska zemlja stavljena je na popis američkog Ministarstva finansija za praćenje valutnih i ekonomskih praksi u lipnju, nakon što ju je SAD označio manipulatorom valutama tijekom prvog mandata predsjednika Donalda Trumpa 2020. godine.
Švicarski franak je ove godine porastao jer su investitori tražili utočište od Trumpovog trgovinskog rata, snizivši dolar za 12 posto na ispod 0,80 švicarskih franaka prvi put od šokantne aprecijacije franka 2015. godine.
Rast valute, u kombinaciji s prijetnjom američkih tarifa, prijetio je da će inflaciju, koja je ranije ove godine nakratko pala u negativno područje, gurnuti dalje ispod cilja SNB-a, prenosi SEEbiz.
No, sporazum s Washingtonom daje centralnoj banci veći manevarski prostor ako se rast franka nastavi, kažu analitičari.
Stefan Gerlach, glavni ekonomist u EFG-u, rekao je da smirivanje napetosti između Berna i Washingtona smanjuje rizik političke reakcije ako SNB treba ponovno oslabiti franak.
Također smanjuje rizik da će središnja banka morati sniziti kamatne stope ispod nule u nastojanju da spriječi daljnji rast valute, dodao je.
U svojoj odluci prošle sedmice da zadrži kamatnu stopu stabilnom, SNB je istaknuo da je inflacija blago porasla s minus 0,1 posto u maju na 0,2 posto u augustu.
Trgovci su smanjili neke od svojih oklada na prelazak na negativne kamatne stope, a tržište sada pripisuje otprilike jednu od četiri šanse za takav potez, prema razinama koje impliciraju tržišta derivata.
Tajming objave značajan je jer se Švicarska bori s višim tarifama od strane SAD-a. Trumpova administracija u kolovozu je povećala carine na ključne švicarske izvozne proizvode na 39 posto, uključujući satove i sir, stvarajući nove napetosti u bilateralnim odnosima.
„Mislim da se ova izjava - unatoč tome što nije pravno obvezujuća i potvrđuje postojeće prakse - može protumačiti kao obnova bilateralnih odnosa i praksi u kompliciranom vremenu“, rekao je Edoardo Beretta, profesor specijaliziran za političku ekonomiju na Sveučilištu talijanske Svizzera.
