Zlato nakon rekordnog rasta doživjelo veliki preokret: Cijena pala za trećinu
Nakon izuzetno snažnog rasta, tokom kojeg je cijena zlata u 2025. godini čak 53 puta dostigla nove rekordne vrijednosti, ovaj plemeniti metal je 28. januara zabilježio historijski maksimum od 5.589,38 dolara po unci. Nakon toga uslijedio je gotovo jednako dramatičan pad.
Cijena najniža u 14 mjeseci
U srijedu je cijena zlata pala ispod 3.800 dolara po unci, prvi put od septembra 2025. godine, što je približno trećinu manje u odnosu na rekordnu vrijednost.
Prema riječima Suki Cooper, globalne direktorice istraživanja tržišta roba u multinacionalnoj banci Standard Chartered sa sjedištem u Londonu, kombinacija različitih faktora ranije ove godine dovela je cijenu zlata do historijskih maksimuma. Sada drugi splet okolnosti uzrokuje njen pad.
„Zlato se može ponašati ili kao roba ili kao valuta“, istakla je Cooper.
Uloga zlata zavisi od faktora koji preovladavaju na tržištu, ali i od raspoloženja ulagača. Trenutno upravo njegova uloga kao valute vrši pritisak na cijenu ovog plemenitog metala.
Cooper navodi da je rast cijene zlata počeo snažnom fizičkom potražnjom koja je prisutna još od 2022. godine i koja je postavila čvrste temelje za rast cijena. Uslijedila je druga faza, tokom koje su ulagači počeli preispitivati mjesto zlata u svojim investicijskim portfeljima.
Kako su se smanjivali troškovi držanja imovine koja ne donosi prinos, ulagači su zlato sve više posmatrali kao dugoročnu investiciju. Prema riječima Cooper, to je predstavljalo prekretnicu.
Preokret tržišnog trenda
Sve do početka 2025. godine dugoročni ulagači, posebno oni u fondovima kojima se trguje na berzi (ETF-ovi), a koji su pokriveni zlatom, smanjivali su svoju izloženost ovom metalu, čime su povećavali ponudu na tržištu.
Međutim, prošle godine taj trend se preokrenuo. Količine zlata u ETF-ovima, među kojima prednjači fond SPDR Gold Shares (GLD), povećane su za približno 800 tona, što je pomoglo da se apsorbuje višak ponude na tržištu.
„Postojao je snažan interes u jednom smjeru – velika želja za kupovinom, ali ne i za prodajom“, kazala je Cooper.
Budući da je prodaja na sekundarnom tržištu ostala slaba, cijene su nastavile rasti. Do kraja 2025. godine neto količina zlata u ETF-ovima premašila je 4.000 tona.
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, globalni zlatni ETF-ovi zabilježili su najuspješniju godinu do sada kada je riječ o prilivima kapitala, koji su dostigli 89 milijardi dolara. Sjeverna Amerika bila je glavni pokretač tog rasta, dok se ukupna vrijednost imovine fondova više nego udvostručila, na 559 milijardi dolara.
Slabiji dolar, niži prinosi na obveznice i zabrinutost zbog globalnog duga stvorili su uslove za nove rekordne cijene zlata u 2026. godini, navela je Cooper.
Ulagači koji su ranije imali manju izloženost ovom plemenitom metalu nastavili su kupovati.
Evan Mills, finansijski savjetnik u kompaniji Scholar Financial Advising iz Winston-Salema u Sjevernoj Karolini, smatra da su niže kamatne stope, očekivanja njihovog daljnjeg smanjenja i slabljenje dolara bili ključni razlozi zbog kojih su ulagači prednost davali zlatu, prenosi SEEbiz.
„Bilo je to idealno okruženje za ulaganje u zlato i robu općenito“, rekao je Mills.
Ulagači su ostvarili značajne koristi, posebno u uslovima nižih kamatnih stopa.
„Gotovina nije donosila dobre rezultate u takvom okruženju, pa su mnogi tražili druge načine da sačuvaju svoj novac i njegovu kupovnu moć“, objasnio je Mills.
Međutim, situacija se promijenila nakon januara.
Brz rast cijene izazvao je nelagodu kod dijela ulagača, a sve češće su se pojavljivale procjene da bi američke Federalne rezerve (Fed) mogle pooštriti monetarnu politiku.
U međuvremenu je izbio sukob na Bliskom istoku, nakon čega je zlato promijenilo svoju ulogu na tržištu. Umjesto sigurnog utočišta za očuvanje vrijednosti imovine, postalo je izvor likvidnosti.
Cooper je objasnila da su ulagači počeli prodavati zlato kako bi došli do gotovine, s obzirom na to da je riječ o likvidnoj imovini koju je relativno jednostavno prodati. To je pokrenulo prvu korekciju cijene, nakon čega su tržišta počela procjenjivati naredne poteze američkih Federalnih rezervi.
„Fed je tokom 2026. godine sve više naginjao višim kamatnim stopama“, kazao je Mills.
Ove sedmice član Upravnog odbora Federalnih rezervi Christopher Waller izjavio je da bi povećanje kamatne stope za 50 baznih poena moglo biti potrebno kako bi se, kako je naveo, „ljudi šokirali“.
„Prinosi na državne obveznice su veći, a dolar jača, zbog čega je oportunitetni trošak držanja imovine koja ne donosi prihod znatno veći“, zaključio je Mills.